Vlada je predstavila novi paket antiinflacijskih mjera za 2026. godinu, a među najvažnijim elementima za gospodarstvo izdvajaju se predložene izmjene u poreznom sustavu. Uz nastavak energetskih mjera i moratorij na administrativne cijene do prvog tromjesečja 2027., Ministarstvo financija predlaže i nekoliko poreznih zahvata koji izravno pogađaju poduzetnike - od srednjih i velikih tvrtki do obrtnika i iznajmljivača u turizmu.
Poruka države je jasna - dio borbe protiv inflacije želi provesti kroz fiskalni sustav, pri čemu se fokus stavlja na segmente gospodarstva za koje procjenjuje da imaju najveći prostor za dodatni doprinos.
Novi porez na prekomjerne profitne marže velikih i srednjih tvrtki
Najveća novost za poslovni sektor je prijedlog uvođenja poreza na prekomjerne profitne marže bruto dobiti kroz izmjene i dopune Zakona o porezu na dobit.
Čitaj više
ECB upozorava na opasnost: Jesu li tržišta pred iznenadnim slomom cijena?
Rastući jaz između tržišnog optimizma i ekonomske stvarnosti stvorio je opasne preduvjete za nagli financijski preokret.
prije 4 sata
Stručnjak za tehničku analizu: Cijene žitarica idu gore, zaboravite na naftu - ključan je plin
Cijene pšenice probile su ključne razine otpora i ušle u prostor za daljnji rast koji nije rezultat volatilnosti, već stabilnog trenda. Viši analitičar Eddie Tofpik upozorava da ulagači umjesto nafte moraju pratiti prirodni plin, evo i zašo.
23.05.2026
Ponovite za mnom: dionice nisu učinkovita zaštita od inflacije
Iako ulagači masovno bježe u dionice kako bi se spasili od novog vala inflacije, povijest i tržišna matematika upozoravaju da bi taj potez mogao donijeti neočekivanu propast.
22.05.2026
Prema prijedlogu Ministarstva financija, cilj je prevenirati stvaranje prekomjernog povećanja profitnih marži u razdoblju energetske krize i globalne nestabilnosti. Mjera bi se odnosila isključivo na srednje i velike poduzetnike, odnosno obveznike poreza na dobit s najvećom gospodarskom snagom - ukupno oko 1.740 tvrtki. Istodobno, iz obuhvata bi bili isključeni poduzetnici koji više od 50 posto prihoda ostvaruju izvan Hrvatske.
Predmet oporezivanja bio bi dio dobiti ostvaren u 2026. koji proizlazi iz povećanja postotne marže bruto dobiti u odnosu na prosjek prethodne tri godine. Na taj dio dobiti predložena je stopa od 50 posto. Ministarstvo u modelu prikazuje i dopušteno odstupanje povezano s rastom produktivnosti.
"Ovaj tretman bit će takav da će se dobit kompanije u 2026. godini uspoređivati s prosjekom postignutim u trima prethodnim godinama - 2023., 2024. i 2025. Dopušteno odstupanje od tog prosjeka bit će 15 posto i to uslijed rasta produktivnosti same pravne osobe. Međutim, prekomjerna profitna marža, ukoliko je do nje došlo, bit će u idućem razdoblju oporezivana poreznom stopom od 50 posto. Taj porezni tretman neće se odnositi na porezne obveznike koji više od 50 posto svojih prihoda ostvaruju na području Republike Hrvatske, što je jasna poruka da štitimo naše izvoznike", rekao je ministar financija Tomislav Ćorić.
Za kompanije koje posluju s višim maržama to znači da će porezni tretman u ovoj godini u većoj mjeri ovisiti o usporedbi s prethodnim poslovnim rezultatima.
Paušalni obrtnici: veća davanja u višim prihodovnim razredima
Drugi važan prijedlog odnosi se na izmjene u paušalnom oporezivanju obrtnika. Prema tablici Ministarstva financija, za obrtnike s godišnjim primitcima do 19.900 eura ukupna davanja ostaju nepromijenjena. Promjene počinju u višim razredima.
Primjerice:
u razredu 19.900 do 30.600 eura ukupna davanja rastu s 4.042,54 na 4.352,57 eura
u razredu 30.600 do 40.000 eura s 4.211,74 na 5.248,20 eura
u razredu 40.000 do 50.000 eura s 4.391,74 na 6.546,44 eura
u razredu 50.000 do 60.000 eura s 4.571,74 na 8.324,67 eura.
Ministarstvo procjenjuje da bi ukupni učinak tih izmjena iznosio oko 60 milijuna eura. Za obrtnike u višim razredima to znači značajno veći trošak prema državi i moguće ponovno preispitivanje postojećeg modela poslovanja.
Turizam: rast donje granice paušala u najrazvijenijim destinacijama
Predložene izmjene zahvaćaju i paušalno oporezivanje u turizmu. U jedinicama lokalne samouprave prve kategorije turističke razvijenosti donja granica paušalnog poreza povećala bi se sa 100 na 150 eura, dok bi u drugoj kategoriji rasla sa 70 na 100 eura.
Za treću i četvrtu kategoriju prijedlog ne predviđa promjene:
III. kategorija ostaje 30–150 eura
IV. i 0 kategorija ostaju 20–100 eura.
Time se dodatno fiskalno opterećenje usmjerava prema turistički najrazvijenijim sredinama.
.webp){kind=icon}
