Chat Control: Što znači produljenje dobrovoljnog nadzora komunikacija u EU?

Odluka Europskog parlamenta o produženju privremenog pravnog okvira, koji internetskim platformama omogućuje dobrovoljno otkrivanje materijala zlostavljanja djece, ponovno je uzburkala javnost.

Dok zagovornici ističu kako je riječ o nužnom alatu za zaštitu najranjivijih, kritičari upozoravaju na opasnosti koje prijete privatnosti svih građana i sigurnosti poslovanja. Stručnjak za kibernetičku sigurnost Marko Gulan analizirao je za Bloomberg Adria TV što je točno izglasano, gdje leže najveći rizici te kako bi se tvrtke trebale pripremiti za budućnost digitalne komunikacije u Europskoj uniji.

Produljenje statusa quo

Iako se u javnom prostoru stvorila percepcija drastične promjene, Gulan ističe kako se produženjem okvira zapravo nije dogodilo ništa novo. Riječ je o zadržavanju postojećeg stanja, takozvanog "Chat Control 1.0", koje je bilo na snazi do kraja ožujka 2026. godine.

"Radi se o tome da imamo status quo nečega što je bilo i prije. Tehnološkim gigantima dozvoljeno je da mogu, ali ne moraju, dobrovoljno nadzirati poruke koje se razmjenjuju kroz oblik komunikacije koji nije kriptiran od pošiljatelja do primatelja", pojasnio je Gulan.

Ključno je, naglašava, da je nadzor dobrovoljan i da se odnosi isključivo na nekriptiranu komunikaciju, a sadržaj se provjerava u odnosu na već poznate materijale o zlostavljanju djece koje posjeduju istražitelji.

Rizici koje donosi Chat Control 2.0

Prava opasnost, prema Gulanu, krije se u prijedlogu buduće, trajne regulative poznate kao "Chat Control 2.0". On smatra da se plemeniti cilj zaštite djece koristi kao agenda za uvođenje masovnog nadzora.

"Zaštita djece zvuči razumski i taj pristup više sliči na jedan inženjering da se isključuje razum iz našeg razmišljanja i da pod utjecajem zaštite djece prihvaćamo ovako jedan generalni i globalni nadzor nad komunikacijom", upozorava oštro Gulan.

Tehnička razlika je drastična. "Chat Control 2.0" vršio bi pritisak na tehnološke tvrtke da provjeru sadržaja rade prije nego što se poruka uopće kriptira i pošalje, dakle na samom uređaju korisnika. To, tvrdi Gulan, otvara vrata za zlouporabu. "Danas je varijabla zaštita djece. Sutra to mogu biti politički oponenti ili tko se god ne slaže s nama. Kad imate alat za nadziranje jednog sadržaja, onda je sve ostalo samo pitanje paljenja nove opcije", kaže Gulan, dodajući kako se time opasno pomičemo od presumpcije nevinosti prema presumpciji krivnje.

Poslovne tajne i regulatorni kaos

No kakve su posljedice za poslovni sektor? Prema Gulanovim tvrdnjama, ozbiljne. Razmjena poslovnih tajni, medicinskih podataka, osobnih informacija klijenata ili planova za korporativna preuzimanja postala bi izrazito rizična.

Gulan postavlja pitanje odgovornosti prema GDPR-u: "Ja kao bolnica koji šaljem nekom nalaz, taj nalaz će biti pregledan, netko će ga vidjeti. Tko je voditelj obrade podataka i kako to mogu zaštititi?"

Dodatni problem je što bi takva regulativa bila u direktnom sukobu s drugim EU direktivama, poput NIS2 ili Zakona o kibernetičkoj sigurnosti, koje od tvrtki zahtijevaju podizanje razine sigurnosti i jačanje enkripcije. "Imamo jednu situaciju nekako preuređenog digitalnog svijeta. Previše je regulativa, a resori ne funkcioniraju između sebe u toj komunikaciji", zaključuje Gulan.

 

Tvrtkama savjetuje da ne čekaju, već da iskoriste prijelazno razdoblje do 2028. kako bi se pripremile. Prvi korak je, kaže, klasifikacija podataka kako bi se utvrdilo što je osjetljivo, a što nije. Drugi, ključni korak, jest analiza komunikacijskih kanala i prelazak na one koji nude end-to-end enkripciju, poput Signala ili WhatsAppa, dok su, primjerice, Facebook Messenger ili Gmail podložni nadzoru.

Onoga trenutka kad "Chat Control 2.0" stupi na snagu, tvrtke će, prema njegovim riječima, biti nemoćne u borbi protiv nadzora jer će se provjera raditi prije same enkripcije.

 

--Cijeli razgovor pogledajte u videu.