Hrvati masovno otvarali obrte, u četiri godine rast od gotovo 50 posto. Kako će na to utjecati porezne škare?

Hrvatsko obrtništvo doživjelo je procvat nakon pandemije, pri čemu broj obrta danas raste znatno brže od ukupnog broja poslovnih subjekata u zemlji. U lipnju 2026. u Hrvatskoj je bilo aktivno skoro 140 tisuća obrta, što predstavlja 49 posto svih aktivnih poslovnih subjekata, u odnosu na 94 tisuće obrta (41 posto) u lipnju 2021. Time je broj obrta porastao za 48 posto u samo četiri godine, dok se njihov udio u ukupnoj strukturi gospodarstva povećao za osam postotnih bodova.

Geografski gledano, najveći rast obrta zabilježen je u turističkim županijama. Splitsko-dalmatinska županija povećala je broj aktivnih obrta od 2021. do 2025. za pet tisuća na skoro 17 tisuća., što predstavlja rast od gotovo 41 posto. Primorsko-goranska županija porasla je na 12 tisuća obrta dok je Istarska županija porasla na 11 tisuća. Zagrebačka županija i Grad Zagreb zajedno čine gotovo 30 posto svih obrta u Hrvatskoj.

Istodobno, neke manje i turistički orijentirane županije postale su izrazito "obrtničke". U Šibensko-kninskoj županiji obrti danas čine gotovo 62 posto svih aktivnih poslovnih subjekata,, dok je njihov udio oko 60 posto i u Dubrovačko-neretvanskoj, Požeškoj-slavonskoj i Virovitičko-podravskoj županiji.

To potvrđuje da su obrti ostali dominantan oblik poslovanja u turizmu, ugostiteljstvu, građevini i osobnim uslugama.

Sektorska struktura također pokazuje značajne promjene. Još 2021. uslužno zanatstvo činilo je skoro polovicu obrta, dok su ugostiteljstvo i turizam činili oko 12 posto. U 2025. uslužno zanatstvo čini skoro 60 posto dok su ugostiteljstvo i turizam pali na devet posto. Posebno je zanimljivo da su intelektualne usluge najveća pojedinačna branša koja čini skoro trećinu svih obrta što pokazuje da je obrtništvo odavno izašlo iz tradicionalnih okvira klasičnih zanata. U intelektualnim uslugama najaktivniji su upravo tzv. "paušalci", skupina na koju su usmjerene nove vladine antiinflacijske mjere zbog porezne arbitraže.

Dobna struktura pokazuje da obrtništvo više nije rezervirano samo za starije generacije. Još 2021. gotovo 20 posto obrtnika bilo je mlađe od 35 godina, dok je najveća koncentracija bila u skupinama između 35 i 54 godine koje su zajedno činile gotovo 60 posto svih obrtnika.

U 2026. godini više od 30 posto svih obrtnika ima manje od 40 godina, što sugerira da obrt postaje sve važniji ulazni model za mlađe poduzetnike koji traže fleksibilniji i manje kapitalno intenzivan način pokretanja poslovanja.

Iako broj obrtnika posljednjih godina prolazi kroz snažan postpandemijski boom, njihov udio u ukupnoj zaposlenosti dugoročno je ipak niži nego prije deset godina. Naime, 2015. godine u obrtima je radilo oko 14 posto svih zaposlenih u Hrvatskoj, dok je taj udio u 2025. pao na oko 12,5 posto. Ipak, riječ je o oporavku u odnosu na razdoblje prije pet godina, kada se udio kretao bliže 12 posto.

Drugim riječima, unatoč snažnom rastu broja obrta nakon pandemije, sektor se još uvijek nije vratio na razine koje je imao u ukupnoj zaposlenosti sredinom prošlog desetljeća.

Rast obrta od 2021. do 2025. odražava kombinaciju nekoliko faktora: snažan oporavak potrošnje nakon pandemije, kronični nedostatak radne snage i nastavak rasta turizma.

 

Istodobno, fleksibilnost poslovanja kroz obrt i niži ulazni troškovi učinili su taj model posebno atraktivnim za samozapošljavanje i freelance ekonomiju, zbog čega je obrtništvo postalo jedan od najdinamičnijih segmenata hrvatskog gospodarstva.