text size
Svemirska utrka ponovno se zahuktava, no ovaj put ulozi su bitno drugačiji nego u doba Hladnog rata. Umjesto prestiža i zabijanja zastave, danas se SAD i Kina nadmeću za tehnološku dominaciju, strateške resurse i polazišnu točku za osvajanje Marsa.
U razgovoru za emisiju Playbook Bloomberg Adrije, astronom i dobar poznavatelj svemirskih prilika Ante Radonić analizirao je novu raspodjelu snaga u kojoj privatne kompanije postaju ključni igrači, Europa traži svoju ulogu, a čak i Hrvatska pronalazi nišu u rastućoj svemirskoj ekonomiji.
Tko zapravo vodi: Američka tehnologija ili kineska strategija?
Iako NASA i dalje raspolaže s najviše novca na svijetu, njezino je financiranje posljednjih godina stabilizirano na oko 24 do 25 milijardi dolara, dok kineski svemirski program bilježi snažan i konstantan uzlet. Kina službeno ne objavljuje točne podatke o vojnim i civilnim proračunima, no ugledne analitičke kuće poput Euroconsult-a procjenjuju da su godišnja ulaganja Pekinga u svemirski sektor skočila s otprilike 12 milijardi dolara na čak 20 milijardi dolara.
Čitaj više
Boeingov dogovor s Archerom trebao bi biti model za rješavanje svemirske imovine
Model koji je Boeing primijenio u poslu sa startupom Archer mogao bi poslužiti kao obrazac za rješavanje nerentabilnog svemirskog programa i usmjeravanje kompanije na profitabilnije poslove.
12.08.2026
Ulagači u SpaceX trebali bi se usmjeriti na Starship, a ne na financijske rezultate
Nakon snažnog pada cijene dionica od ulaska na burzu, ključni pokretač buduće vrijednosti SpaceX-a leži u razvoju i komercijalizaciji rakete Starship, a ne u kratkoročnim financijskim rezultatima.
04.08.2026
Hrvatska lansira strategiju razvoja svemirskih tehnologija
Svemirske tehnologije uvrštene su u Nacionalni plan razvoja industrije do 2034..
31.07.2026
Pomama za svemirskim dionicama stigla i u Europu
Ne ulažu samo američki mali investitori u imovinu povezanu s istraživanjem svemira. I Europljani žele sudjelovati.
14.05.2026
Dok se često povlači paralela s nekadašnjim rivalstvom SAD-a i Sovjetskog Saveza, Radonić ističe da je današnje nadmetanje bitno drukčije. "U doba Hladnog rata bila je to prava utrka. Sada o utrci prvenstveno pričaju Amerikanci jer vide da, unatoč političkim odlukama, budžet agencije NASA desetljećima praktično stagnira", objašnjava Radonić. Za razliku od Amerike, gdje promjena administracije može zaustaviti ili preusmjeriti skupe programe, kao što se dogodilo nakon mandata predsjednika Georgea W. Busha mlađeg, Kina ima stabilnu i dugoročnu strategiju.
"Kod Amerikanaca ta strategija je na neki način vrlo klimava, nije čvrsta kao u Kini", kaže Radonić. Ipak, SAD i dalje ima tehnološku prednost. "Amerikanci imaju bolju tehnologiju i u ovom su momentu spremniji vratiti se na Mjesec prije nego što tamo prvi put dođu Kinezi." No, upozorava da bi zbog kašnjenja u razvoju ključnih komponenti, poput letjelice za spuštanje na Mjesec, i proračunskih ograničenja, Kina na kraju mogla stići prva.
Mjesečev južni pol kao novi 'El Dorado'
Fokus obje sile usmjeren je na južni pol Mjeseca, a razlog je vrlo praktičan - voda. U kraterima gdje vlada vječna sjena nalaze se zalihe leda koje su postale strateški resurs broj jedan. "Ondje ćete moći dobiti vodu za piće, iz vode dobiti vodik za gorivo i kisik za disanje. To će biti najvažniji resurs da biste mogli ostati tamo i jeftinije održavati bazu", pojašnjava Radonić.
Upravo je Mjesec zamišljen kao poligon i usputna postaja za mnogo ambiciozniji cilj - Mars. Tamo će se testirati tehnologije i procedure potrebne za dugotrajni boravak ljudi daleko od Zemlje.
NASA
A koliko smo blizu misije na Crveni planet? Prema Radonićevoj procjeni, državne agencije još su daleko, no privatnici bi mogli promijeniti sve.
"Možemo reći da bi možda za deset godina postojala mogućnost da ljude pošaljemo na Mars. Ali to ne znači da ćemo imati tehniku da ih vratimo natrag", ističe, dodajući da je najveći tehnički izazov razvoj sustava koji bi na Marsu proizvodili gorivo za povratak.
Privatnici preuzimaju volan od državnih agencija
Uloga privatnog sektora, ponajprije tvrtki poput SpaceX-a Elona Muska i Blue Origina Jeffa Bezosa, fundamentalno je promijenila svemirsku industriju. NASA je, kaže Radonić, postala ovisna o njima jer više ne gradi sama svoje rakete, već naručuje uslugu lansiranja. "Pokazalo se da je SpaceX puno bolji i brže napravi neku stvar koja je NASA-i potrebna", kaže. Privatne tvrtke su agilnije, spremnije na rizik i često sufinanciraju projekte jer im je u interesu razvijati vlastitu tehnologiju.
S druge strane, svemirski turizam, iako medijski atraktivan, Radonić vidi kao sporednu granu industrije. Kratki suborbitalni letovi ostat će rezervirani za milijardere, dok je pravi biznis u segmentima komunikacija, navigacije i promatranja Zemlje, koji će imati najviše koristi od jeftinijih lansiranja.
Dok SAD i Kina vode glavnu riječ, Europa s manjim budžetom traži svoju poziciju. Iako je izgubila primat na tržištu lansiranja satelita koji je nekoć držala s raketama Ariane, Europska svemirska agencija (ESA) ključan je partner u američkom programu Artemis. "Amerikanci rade kapsulu Orion, a u Europi se slaže kompletan servisni modul o kojem ovisi život astronauta. Projekt Artemis je međunarodni program", naglašava Radonić.
U toj kompleksnoj slagalici svoje mjesto pronalazi i Hrvatska. Vlada je prepoznala svemirski sektor kao strateški važan, a domaće tvrtke već su postigle zavidan uspjeh. Radonić izdvaja tvrtke poput Amphinicy Technology, Pulsar Labsa i Oikona, koje su se probile na međunarodno tržište.
Bloomberg
"Naše tvrtke su neke jako dobre upravo u izradi softvera gdje mogu konkurirati svim tvrtkama danas u svijetu", kaže, navodeći primjer softvera koji koristi umjetnu inteligenciju za obradu podataka izravno na satelitu. Osim u softveru, hrvatski stručnjaci konkurentni su i u obradi satelitskih podataka za praćenje ekologije te u razvoju i proizvodnji vrhunskih elektroničkih komponenti za satelite.
Time Hrvatska dokazuje da u novoj svemirskoj ekonomiji veličina nije presudna. Pametnim pozicioniranjem u visokotehnološkim nišama, i manje zemlje mogu postati nezaobilazni igrači u pohodu čovječanstva prema zvijezdama.
--Cijeli razgovor pogledajte u videu.
.webp){kind=icon}
