Raskorak između rasta plaća i potrošnje - Što će biti novi motor hrvatskog gospodarstva?

Plaće rastu, nezaposlenost je niska, ali građani sve opreznije otvaraju novčanike. Prosječna neto plaća u srpnju iznosila je 1540 eura, nominalno 7,2 posto i realno 3,2 posto više nego godinu ranije.

Osobna potrošnja u drugom tromjesečju ipak je porasla tek 0,5 posto, što otvara očitu temu: koliko se gospodarski rast još može oslanjati na dosad pouzdanu osobnu potrošnju i pune košarice - ako ih ni veće plaće više ne pune?

U razgovoru za Bloomberg Adria TV makroekonomisti Petra Palić s Hrvatskog katoličkog sveučilišta i Predrag Bejaković s Poslovnog veleučilišta Zagreb upozorili su da rast troškova života i neizvjesnost građane guraju prema oprezu i štednji. Traži se novi motor gospodarskog rasta, a naši sugovornici ponudili su odgovor na pitanje - gdje ga pronaći.

Realna kupovna moć i oprez potrošača

Iako je prosječna neto plaća u srpnju iznosila 1.540 eura uz realan rast na godišnjoj razini, potrošnja kućanstava gotovo stagnira. Prema riječima Petre Palić, usporavanje s lanjskih 3,8 posto na ovogodišnjih 0,5 posto predstavlja snažan signal. Građani su suočeni s inflatornim šokovima, od rasta cijena hrane do skoka cijena energije i usluga, zbog čega im manji dio dohotka ostaje za diskrecijsku potrošnju.

Predrag Bejaković istaknuo je da razlika od dvjesto eura između prosječne i medijalne plaće, koja iznosi 1.346 eura, pokazuje nejednaku raspodjelu.

"Standard većine naših građana za stvarnu kupovnu moć puno je važniji kroz nominalni rast medijana. Polovica zaposlenih prima plaću ispod tog iznosa i sigurno da je realna vrijednost medijana puno važnija za većinu građana nego sam prosjek", naglasio je Bejaković, dodajući da su troškovi stanovanja u većim gradovima i na obali također velik udar na budžet.

Tržište rada i mirovinski izazovi

Tržište rada trenutno bilježi rekordno nisku nezaposlenost i visoku zaposlenost, no strukturni problemi ostaju prisutni. Domaća ponuda rada postala je neelastična, pa se manjak radnika kompenzira uvozom strane radne snage. Ipak, Bejaković upozorava na izrazito nepovoljnu demografsku i mirovinsku sliku.

Iako se omjer radnika i umirovljenika blago poboljšao i narastao s 1,2 na 1,3, to i dalje nije dovoljno za dugoročnu održivost. "Imamo gotovo najgori odnos između aktivnog stanovništva i umirovljenika. Živimo dugo i slijedom toga dugo koristimo mirovinska prava. Trebamo težiti tome da aktiviramo i starije stanovništvo", objasnio je Bejaković.

Turizam, Kina i izazovi izvoza

Kada je riječ o budućim pokretačima rasta, turizam i dalje ostaje ključna komponenta. Petra Palić napominje da se moramo oslanjati na turizam, ali uz veliki oprez prema kvaliteti i konkurentnosti cijena u odnosu na druge mediteranske zemlje. Uz to, usporavanje njemačkog gospodarstva, kao našeg najvećeg trgovinskog partnera, predstavlja rizik za cjelokupni izvoz.

U širem globalnom kontekstu, Palić je upozorila na promjene u svjetskoj trgovini koje utječu i na Europu. "Nekoć smo gledali na Kinu kao zemlju koja je izvozila u Europi jeftine proizvode niske kvalitete. Međutim, sad se to mijenja jer Kina sve više konkurira na tim proizvodima vrlo jake industrije", istaknula je, dodajući da cijelo europodručje mora raditi na sofisticiranijem izvozu veće dodane vrijednosti.

Privatne investicije preuzimaju štafetu

Hrvatska ulazi u novu fazu ekonomskog rasta jer se približava kraj izdašnih sredstava iz europskog mehanizma za oporavak i otpornost, koji je proteklih godina generirao snažan investicijski zamah. S obzirom na to da je proračunski manjak već blizu tri posto BDP-a, prostor za daljnju državnu ekspanziju je sužen.

Oba stručnjaka slažu se da novi motor rasta moraju postati privatne investicije, uz nužno podizanje produktivnosti. Prema Bejakoviću, poduzetnike od ulaganja trenutno najviše odvraćaju nedostatak kvalificiranih radnika, pravna nesigurnost uzrokovana čestim izmjenama propisa te nedostatak kapitala kod malih tvrtki za ulaganja u automatizaciju.

Da bi se prevladala ovisnost o europskim fondovima i osobnoj potrošnji, Hrvatska će morati stvoriti stabilniji poslovni ekosustav koji potiče digitalizaciju i tehnološki napredak.

 

-- Cijeli razgovor pogledajte u videu.