Hrvatska kreativna industrija narasla na četiri milijarde eura

Hrvatske kulturne i kreativne industrije u posljednjih su pet godina doživjele ozbiljan skok, s prihodima koji su porasli za čak 60 posto i dosegnuli gotovo četiri milijarde eura. Ovaj rast, praćen i povećanjem dobiti te broja zaposlenih, otvara ključno pitanje: može li sektor koji objedinjuje gaming, dizajn, film i nove tehnologije postati jedan od stupova hrvatskog gospodarstva i odmak od snažne ovisnosti o turizmu? O potencijalu, preprekama i budućnosti kreativne ekonomije razgovarali smo s Jagodom Divić, direktoricom Centra za kreativne industrije u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK).

Digitalni sektori kao predvodnici rasta

Iako kreativna industrija obuhvaća širok spektar djelatnosti, od arhitekture do glazbe, najveći iskorak napravili su sektori snažno povezani s digitalnim tehnologijama. "Najveći iskorak napravili su zapravo sektori snažno povezani s digitalnim tehnologijama, računalne igre i novi mediji, gdje bilježimo zaista rast prihoda, dobiti i broja zaposlenih", ističe Divić. Globalni uspjesi domaćih game-development studija poput Croteama, autora serijala Serious Sam, ili Nanobita, koji niže uspjehe na tržištu mobilnih igara, najbolji su primjeri ovog trenda. Primjerice, samo sektor oglašavanja i tržišnog komuniciranja ostvario je prihod od 1,8 milijardi eura, uz rast od preko 60 posto i 30 posto više zaposlenih u promatranom razdoblju.

No, Divić upozorava kako se uspjeh ne bi smio svoditi samo na gaming. "Dizajn, audiovizualne djelatnosti, glazba, arhitektura i muzeji također stvaraju značajnu ekonomsku vrijednost", dodaje ona. Uspjesi poput filma 'Murina' Antonete Alamat Kusijanović, nagrađenog Zlatnom kamerom u Cannesu, pokazuju izvozni potencijal i snagu domaćeg filma. Divić naglašava da je dobit u cijelom sektoru u pet godina porasla za gotovo 50 posto, na oko 300 milijuna eura, dok je broj zaposlenih rastao za 13 posto, mahom zapošljavajući mlade i visokoobrazovane kadrove.

Promjena percepcije: Od kulture do ravnopravne industrije

Unatoč impresivnim brojkama, percepcija kreativnih industrija u Hrvatskoj i dalje zaostaje. One se još uvijek dominantno promatraju kroz prizmu kulture, a znatno manje kao ozbiljan biznis s visokom dodanom vrijednošću. "To je posljedica tradicionalnog pogleda na kulturu i gospodarstvo kao dva odvojena svijeta. Kreativne industrije upravo pokazuju da ta podjela više nije održiva", objašnjava Divić.

Kako bi se takva percepcija promijenila, Hrvatska gospodarska komora pokreće inicijativu CROATIVA, čiji je cilj sustavno povezati kreativnost s poduzetništvom, tehnologijom i kapitalom. Kroz konferenciju CROATIVA – Outside the Box, Akademiju i digitalnu platformu, želi se stvoriti sustav podrške koji će tvrtkama pomoći u rastu i internacionalizaciji. Ideja je da se kreativna industrija počne promatrati ravnopravno s, primjerice, prerađivačkom ili vojnom industrijom, jer ideja, autorsko pravo, softver ili brend danas mogu imati jednaku, ako ne i veću tržišnu vrijednost od fizičkog proizvoda.

Izazovi na putu do globalnog uspjeha

Put do globalne prepoznatljivosti, međutim, nije bez prepreka. Prema riječima Jagode Divić, hrvatskim kreativcima i poduzetnicima najviše nedostaje hrabrosti, ali problem je i sustavne prirode. "Naše kompanije su često premale za međunarodni iskorak, a nedostaje im kapitala i poslovnih znanja potrebnih za skaliranje", navodi ona. Banke i investicijski fondovi još uvijek se prilagođavaju poslovnim modelima u kojima najveća vrijednost nije tvornica ili nekretnina, nego intelektualno vlasništvo, talent i brend.

Dobar primjer kako se prepreke mogu prevladati je gaming hub PISMO u Novskoj. "U Novskoj je odličan primjer onoga što se događa kada se talent, infrastruktura, znanje, javne politike i poduzetnička podrška nađu na jednom mjestu", kaže Divić. Iako bi takvih centara izvrsnosti trebalo biti više, rješenje nije u kopiranju Novske, već u stvaranju različitih modela prilagođenih potencijalima pojedinih sredina.

Umjetna inteligencija kao prilika, a ne prijetnja

U industriju koja se temelji na ljudskoj kreativnosti sve snažnije prodire i umjetna inteligencija (AI). Ipak, Divić u tome ne vidi prijetnju, već veliku transformaciju i priliku. "AI može povećati produktivnost, smanjiti troškove produkcije i omogućiti malim hrvatskim timovima da rade ono za što su im prije bili potrebni puno veći resursi. To je za malu zemlju poput Hrvatske jako važno", smatra ona. Ključ, kako kaže, ostaje u ljudskoj ideji, autentičnosti i originalnosti, koje AI ne može zamijeniti, ali može poslužiti kao moćan alat za brži razvoj i veću konkurentnost na globalnom tržištu.

Za pet godina, uspjeh kreativne ekonomije neće se mjeriti samo rastom prihoda na pet ili šest milijardi eura. Ključni pokazatelj bit će struktura tog prihoda. "Želimo vidjeti značajan rast izvoza znanja, kreativnosti, tehnologije i intelektualnog vlasništva. Cilj je da Hrvatska prestane biti prepoznata samo kao zemlja sporta i turizma te da nekoliko naših kreativnih kompanija i brendova postanu globalno prepoznatljivi", zaključuje Divić. Ako producenti nominirani za Oscara vjeruju da Hrvatska može imati svoj izvozni filmski adut, onda je potencijal zaista neograničen.

Cijeli razgovor pogledajte u videu.