Sukob SAD‑a i Izraela s Iranom uz rizik daljnje eskalacije snažno je podigao premiju rizika na energetskim tržištima. Iran proizvodi oko pet posto svjetske nafte, a oko 20 posto globalnih tokova prolazi kroz Hormuški tjesnac, gdje su se tankeri već okrenuli nakon iranskih upozorenja. Prema najavama, zatvaranje tjesnaca moglo bi pogurati cijenu nafte prema 108 dolara, dok bi se u blažem scenariju kretala oko 80 dolara po barelu.
Geopolitička eskalacija bila je očekivana, trenutna reakcija tržišta je snažnija jer je razmjer udara, uključujući napade na državne institucije i vojne kapacitete te potvrđeni gubitak iranskog vodstva, znatno širi od prethodnih eskalacija između Irana i Sjedinjenih Američkih Država. Kapacitet Irana i njegovih saveznika da ometaju pomorske tokove, energetska postrojenja i LNG rute povećava rizik na tržištu i potiče investitore da u cijene ugrade dodatnu geopolitičku premiju.
U takvom okruženju raste i rizik za LNG i europsko plinsko tržište, jer svaki poremećaj u plovidbi kroz Hormuz ključan i za LNG iz Katara te podiže TTF (Dutch Title Transfer Facility - cijena plina za europsko tržište) prema 40 do 45 eura/MWh u baznom scenariju, dok bi dugotrajniji zastoj mogao gurnuti cijene prema 60 do 70 eura/MWh. Ovdje još dodajmo da i popunjenost skladišta plina u Europi na razini 30 posto u usporedbi s 39 posto prošle godine.
Čitaj više
JPMorgan savjetuje kupnju dionica europskih naftnih kompanija
Analitičari tvrtke JPMorgan Chase & Co. savjetuju investitorima da kupuju dionice europskih naftnih i plinskih tvrtki.
prije 20 sati
Ništa vam nije jasno o sukobu SAD-a i Izraela s Iranom - Pročitajte ovo
Na Bliskom istoku započeo je niz novih napada nakon što su izraelske snage najavile novu seriju udara na Hezbollah u Libanonu.
prije 21 sat
Ubijeni lider, otvorena Pandorina kutija: Što Trump radi svijetu (i tržištima)
Napadi i ubojstvo aktualnog čelnika neke države označavaju odmak od dugogodišnje američke politike.
prije 21 sat
Sukob koji trese tržišta: Može li Brent probiti 100 dolara?
Cijena nafte porasla je najviše u četiri godine dok su trgovci procjenjivali utjecaj zatvaranja Hormuškog tjesnaca izazvanog američkim i izraelskim napadima na Iran te najnovijim razmjenama vatre u regiji.
prije 23 sata
Norveška ostaje najveći europski dobavljač plina putem plinovoda, a očekuje se da će izvoz ostati stabilan kroz cijelu 2026. godinu, obzirom da se crpilišta plina vraćaju na uobičajene kapacitete. Prema izračunima, potrošnja plina za proizvodnju električne energije već ove zime je oko 10 posto niža nego prethodne godine, jer novi kapaciteti iz obnovljivih izvora i jači sezonski vjetar smanjuju potražnju za plinskim elektranama.
Utjecaj na regiju
Za zemlje Adria regije, rast cijene nafte obično se brzo prelije na maloprodajne cijene goriva, iako imaju djelomično regulirane modele formiranja cijena, no rast sirove nafte i ulaznih rafinerijskih premija nužno bi povisio cijene benzina i dizela u tjednima koji slijede. Više cijene goriva zatim se prelijevaju na prijevoz, logistiku, poljoprivredu i industriju, što u regiji, koja je izrazito energetski uvozno ovisna, znači ponovni pritisak na inflaciju, čak i ako je njezin silazni trend donedavno bio stabilan.
Ako bi se zadržao viši raspon cijena, zemlje Adria regije mogle bi vidjeti ponovno ubrzavanje inflacije, posebno u komponentama transporta i hrane. Istodobno, više cijene plina i LNG‑a mogle bi povisiti troškove industrije (posebno kemije, metalskog sektora i grijanja u velikim sustavima), iako je Europa trenutačno dobro opskrbljena LNG‑om, što donekle ublažava rizik.
