Američki predsjednik Donald Trump dugo je govorio kako je SAD završio s manipuliranjem politika drugih država. Ipak, sada se okrenuo intervencionizmu koji podsjeća na neka ranija poglavlja američke povijesti: otvoreno ubijanje ili uhićivanje lidera neprijateljskih zemalja, dok istovremeno ne nudi nikakve detalje o tome kako će SAD upravljati posljedicama.
Prije samo nekoliko tjedana, američke snage iznenadnim su zračnim napadom upale u Venezuelu i uhitile tamošnjeg predsjednika Madura. Sada je Trump otišao korak dalje, naredivši napade na Iran u kojima je ovog vikenda ubijen ajatolah Ali Khamenei. Mnogo je poginulih, a među njima i tri američka vojnika. Stotine iranskih raketa i dronova pogodile su države diljem regije, a američke i izraelske snage još uvijek napadaju. Ova eskalacija, i njene nepredvidive posljedice, već sad stvaraju pritisak na cijene nafte, ali i toleranciju investitora na političke rizike.
Poruka ne može biti jasnija: nijedan vanjski neprijatelj ne može se osjećati sigurno - osim možda onih koji imaju nuklearno oružje. Neprijatelji će se morati naučiti nositi sa slabije kontroliranom američkom moći, onom koja, kako upozoravaju kritičari, do temelja ruši pravna ograničenja kakva Washington već dugo zahtijeva od svih drugih.
Čitaj više
Ništa vam nije jasno o sukobu SAD-a i Izraela s Iranom - Pročitajte ovo
Na Bliskom istoku započeo je niz novih napada nakon što su izraelske snage najavile novu seriju udara na Hezbollah u Libanonu.
prije 1 sat
Iranski rat: Rastu dionice tvrtki za proizvodnju oružja
Dionice europskih proizvođača oružja naglo rastu zbog rata na Bliskom istoku.
prije 2 sata
Imate li rezervirano putovanje koje uključuje let kroz države Perzijskog zaljeva? Ne otkazujte ga.
Otkazivanje na osobni zahtjev može uključivati gubitak svih ili velikog dijela potrošačkih prava, evo što trebate učiniti.
prije 3 sata
Sukob koji trese tržišta: Može li Brent probiti 100 dolara?
Cijena nafte porasla je najviše u četiri godine dok su trgovci procjenjivali utjecaj zatvaranja Hormuškog tjesnaca izazvanog američkim i izraelskim napadima na Iran te najnovijim razmjenama vatre u regiji.
prije 3 sata
"Zabrinjava koliko je Trump spreman koristiti zastrašujuću vojnu silu Amerike, i koliko je to spreman činiti bez ikakve kontrole, vodeći se isključivo onime što smatra američkim interesima u danom trenutku," kaže za Bloomberg bivši britanski savjetnik za nacionalnu sigurnost, Peter Ricketts. "Ovaj pristup postavlja stravičan presedan, u kojemu bilo koja zemlja može slobodno odlučiti napasti lidere bilo koje druge države. Upravo to se željelo spriječiti Poveljom UN-a."
Bloomberg
Iranske rakete padaju na mete diljem Zaljeva, zbog čega je teretni promet kroz Hormuški tjesnac - kroz koji prolazi oko petine globalnog transporta nafte i plina - značajno usporen. Tvrtke zaustavljaju tranzit, osiguravatelji računaju rizik, a neki vlasnici pozivaju se na ratne klauzule kako bi otkazale transport. Avioprijevoznici otkazuju letove po cijeloj regiji, uključujući i na globalnim čvorištima poput Dubaija.
Bloomberg Economics predviđa da bi potpuno zatvaranje tjesnaca moglo cijenu nafte pogurati na 108 dolara po barelu. Rastu zlato i dolar.
GOLDS:COM
GOLD SPOT $/OZ
5.389,33 USD
+110,40421875 +2,09%
vrijednost na početku trgovanja
5.361,83
posljednja zaključna vrijednost
5.278,92578125
promjena od početka godine
23,919923507363%
dnevni raspon
5.303,70 - 5.419,11
raspon u 52 tjedna
2.856,39 - 5.595,47
"Kada pogledate mandate bivših američkih predsjednika, jasno vam je da nikada nismo koristili svoju punu snagu," kaže Jack Devine, bivši direktor operacija u CIA-i. "Bili smo na nešto pristojnijoj 7. razini. Trump je pojačao do desetke. Ovo je vrli novi svijet."
I dok Trump poziva prosvjednike koji su u prosincu i siječnju preplavili ulice Irana da preuzmu kontrolu nad državom, nema nikakvih naznaka da je administracija postavila temelje na kojima bi se oporba mogla pobuniti protiv vladajućeg režima. Rizik od dugog sukoba već je investitore okrenuo prema trezorcima, zlatu i švicarskom franku u, kako ju trgovci nazivaju, "strategiji sigurnog utočišta".
Neki Iranci zaista su izišli na ulice kako bi proslavili smrt vođe kojeg krive za desetljeća represije, no okupile su se i gomile koje ga oplakuju i nije se dogodila velika revolucija na koju je Trump pozvao. U nedjelju je američki predsjednik izjavio kako je Iran zatražio nove pregovore, no američki dužnosnici kažu kako će se napadi nastaviti još nekoliko dana, pa čak i tjedana, jer SAD i Izrael žele potpuno uništiti vojne kapacitete i nuklearni program Teherana. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu rekao je kako će napadi u narednim danima postati još intenzivniji.
"Dekapitacija bi u teoriji mogla značiti i promjenu režima, ali u stvarnosti znači tek da ste uklonili jednog pojedinca, a režim je ostao," kaže Dennis Ross, poslanik bivšeg predsjednika Billa Clintona za Bliski istok. Ross je danas suradnik washingtonskog Instituta za politiku Bliskog istoka. "Dojam velikog uspjeha dobit će se samo ako prijetnja zbilja više ne postoji, ako se stanovništvo pobuni i režim ne krene masovno ubijati ljude."
Bloomberg
Unutar SAD-a, ova agresivna vanjska politika riskantan je potez za predsjednika koji je izbore dobio na platformi protivljenja ratovima. Trump nije učinio ništa kako bi osigurao podršku javnosti za ovu operaciju, a eskalacija je krenula nekoliko mjeseci prije midterm izbora na kojima će njegova republikanska stranka najvjerojatnije izgubiti prednost. To pokazuju ankete, iz kojih je vidljivo da su glasačima u fokusu visoki životni troškovi.
Trump pokušava radikalno promijeniti američku vanjsku politiku na način koji smo posljednji put vidjeli nakon 11. rujna - ali bez strahovitog šoka koji je ujedinio javnost i politiku 2001. godine. Ovog puta nema nacionalnog konsenzusa. Oporba u Kongresu je snažnija, a podrška javnosti za još jedan otvoreni sukob je praktički nikakva.
Samo četvrtina Amerikanaca podržava napade u kojima je ubijen Khamenei, a oko polovice - uključujući četvrtinu Republikanaca - kaže kako je Trump previše komotan u posizanju za vojnom silom, pokazuje anketa Reutersa i Ipsosa objavljena u nedjelju.
Trumpovi saveznici odmah su pokušali operaciju predstaviti kao povijesni uspjeh. "Nevjerojatno sam uzbuđen zbog pomisli da će ubilački režim u Iranu uskoro nestati," napisao je senator Lindsey Graham, Republikanac iz Južne Karoline, na X-u. "Pred nama je najveća promjena na Bliskom istoku u posljednjih tisuću godina."
Kritičari se baš i ne slažu.
Bloomberg
"Očito je da je Trump imperijalist. Očito je da se radi o čovjeku koji je toliko zaljubljen u svoju moć, pogotovo kada je riječ o upravljanju vojskom," rekao je demokratski senator Andy Kim. "Trenutno u Americi ne postoji neka velika strategija. Ovo je sve samo hir jednog čovjeka: Donalda Trumpa."
Ovi najnoviji napadi daleko su veći od prošlogodišnjih udara na iranska nuklearna postrojenja. Ubijen je Khamenei, čovjek koji je dominirao iranskom politikom više od tri desetljeća, a ubijeni su i visoki sigurnosni dužnosnici. Iran je iznenada bačen u krizu nasljedstva.
Venezuelanski predsjednik Nicolas Maduro maknut je s vlasti, ali njegov režim je uglavnom ostao netaknut, sada pod vodstvom Delcy Rodriguez koja je pristala Trumpu dati kontrolu nad ogromnom naftnom industrijom te zemlje.
Bloomberg
Trump je već sugerirao da bi sljedeća meta mogla biti Kuba. Zasad su oštrije sankcije i pritisci na energetiku pogoršale stanje u toj državi, ali nisu donijele političku promjenu.
U Iranu je ulog mnogo veći. Iranske rakete pogodile su izraelske i američke baze diljem Zaljeva, kao i okolne države poput Ujedinjenih Arapskih Emirata i Saudijske Arabije.
Lekcija ne može biti jasnija.
Za neke, jasna strategija nuklearnog odvraćanja - i pametna manipulacija Washingtona - može biti snažna zaštita. To su čini se naučili i Vladimir Putin i Kim Jong Un, koji su uvijek spremni laskati Trumpu. Američki predsjednik u više je navrata jasno rekao kako Iranu neće biti dopušteno razviti nuklearno oružje, što, ako je vjerovati Teheranu, Iranu nikada nije niti bila namjera.
Promjena režima u Teheranu predstavljala bi udarac za Moskvu i Peking, koji su njegovali odnose s Islamskom Republikom. Putin je ubojstvo Khameneija nazvao "ciničnim kršenjem svih normi ljudskog morala i međunarodnih zakona."
Kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi rekao je da je "potpuno neprihvatljivo otvoreno ubiti lidera suverene zemlje i pokrenuti promjenu režima," upozorivši tijekom telefonskog razgovora sa svojim ruskim kolegom da ovakvi postupci "riskiraju pad Bliskog istoka u kaos."
Bloomberg
Neki kineski analitičari kažu kako bi dulji sukob SAD-a na Bliskom istoku mogao skrenuti pažnju Amerike s Azije. "Ako iranska vlada može normalno funkcionirati i brzo oformiti alternativu," kaže Li Weijian, analitičar u šangajskom Institutu za međunarodne studije, "to neće imati veliki utjecaj na razne kineske interese."
Istovremeno, indijski čelnik Narendra Modi u svojoj zemlji trpi kritike jer nije osudio napade.
Američki saveznici su zabrinuti. Francuski predsjednik Emmanuel Macron, njemački kancelar Friedrich Merz i britanski premijer Keir Starmer objavili su zajedničko priopćenje u kojemu naglašavaju kako njihove zemlje "nisu sudjelovale u udarima na Iran" i pozivaju na nastavak pregovora.
Dva visoka europska dužnosnika privatno kažu kako su saveznici Trumpov agresivan pristup počeli shvaćati kao "novo normalno", iako se s njim ne slažu. Kažu kako gotovo nitko u Europi ne žali za Madurom ili Khameneijem, ali nisu zadovoljni načinom na koji su oni uklonjeni.
"Europljani su poprilično nervozni zbog načina na koji su SAD i Izrael uzeli zakon u svoje ruke, nisu ni pokušali ni o čemu razgovarati s europskim saveznicima," kaže Kori Schake, direktorica studija vanjske i obrambene politike na American Enterprise institutu.
Što se tržišta nafte tiče, Trumpovi potezi od početka godine već su unijeli pomutnju. Venezuelanska nafta, koja je nekoć svijetom putovala u tankerima u sjeni pod oštrim sankcijama, sada dolazi do kupaca u SAD-u, Europi i Indiji na zapadnjačkim plovilima.
Još se ne zna kako će napadi na Iran promijeniti svjetsku opskrbu. Trgovci su pratili situaciju iz sata u sat, promatrajući kako se usporava transport kroz Hormuški tjesnac i prateći izvještaje o napadima na tri plovila u regiji i eksplozijama u iranskom izvoznom čvorištu na otoku Kharg. Javno, Teheran kaže kako ne namjerava zatvoriti tjesnac, ali to nije uvjerilo prijevoznike koji su odlučili držati se podalje.
Bloomberg
S druge strane Zaljeva, avioprijevoznici su prizemljili avione u Dubaiju, Dohi i Abu Dhabiju. Deseci tisuća putnika ostali su zarobljeni, a jedan od najvažnijih svjetskih financijskih centara i ključnih zračnih koridora bori se s poremećajima.
Teheranova mreža pristaša u regiji mogla bi dovesti do proširenja sukoba, iako je Izrael posljednjih godina uništio veliki dio njihovih vojnih kapaciteta. Hutisti su već zaprijetili da će ponovno krenuti s napadima na plovila u Crvenom moru.
Trump svojim vanjskopolitičkim ciljevima pristupa mnogo agresivnije nego u prvom mandatu, dijelom i zato jer želi definirati svoju ostavštinu, kao i zato jer je shvatio da su njegove vojne ovlasti mnogo veće nego što je ranije vjerovao, kaže jedan visoki europski diplomat u Washingtonu koji je želio ostati anoniman.
"Ovo što vidite je predsjednik koji je i više nego spreman koristiti silu, doduše ne za dugotrajne kopnene operacije, ali je spreman koristiti silu. Te snage bile su apsolutno nevjerojatne u izvođenju operacija koje je naredio," rekao je David Petraeus, umirovljeni general američke kopnene vojske i bivši šef CIA-e. "Nadam se da će potencijalni ili postojeći neprijatelji čuti tu poruku."
Bloomberg
Kritičari kažu kako se Trumpov pristup zapravo temelji na brzom ciklusu vijesti, ali i njegovoj vlastitoj nesposobnosti da se na nešto koncentrira. Ni američki glasači nemaju previše strpljenja za dugotrajne vojne kampanje. Umjesto kalibriranog pritiska koji bi trajao mjesecima ili godinama, Trump je dosad birao brze, snažne udare.
Ovaj pristup nije potpuno nov. Nakon napada 11. rujna, ciljani napadi postali su temelj američke borbe protiv terorizma. Predsjednik Barack Obama proširio je korištenje dronova, a Joe Biden je nastavio s tom praksom, pooštrivši pravila, ali držeći prst na obaraču.
Trump je u prvom mandatu testirao granice. Godine 2020. naredio je napad u kojemu je ubijen iranski general Qassem Soleimani, arhitekt regionalne mreže Irana. Ipak, tada nije udario u srce iranskog političkog poretka.
"Trump je prvi američki predsjednik koji kaže da mu 'ne treba' međunarodno pravo i koji ga otvoreno krši," kaže Mary Ellen O'Connell, profesorica prava na sveučilištu Notre Dame.
Američke avanture na Bliskom istoku već dugo godina donose neplanirane posljedice - od ustanka u Iranu 1953. godine koji je potpirila CIA, a koji je 1979. doveo do revolucije, pa sve do kaosa koji je ISIS-u omogućio da zauzme teritorij od Iraka do Sirije deset godina nakon američke invazije na Irak.
Kolaps centralne vlasti u Teheranu mogao bi izazvati novi izbjeglički val koji će preplaviti Europu, ali i otići dalje - baš kao što se dogodilo sa Sirijom prije deset godina - i promijeniti politiku diljem kontinenta. Susjedne zemlje i globalne sile mogle bi se naći dublje uvučene u sukob.
Bloomberg
"U ovakvoj situaciji, pojedinac koji će se istaknuti uglavnom je onaj kojeg slijedi najviše naoružanih tipova i koji je spreman na agresiju," kaže Petraeus.
Amerika je i ranije napadala strane čelnike, ali uglavnom je to radila iz sjene - od puča 1973. kojim je Augusto Pinochet došao na vlast u Čileu do planiranih atentata na Fidela Castra ili Patricea Lumumba u šezdesetim godinama prošlog stoljeća.
Ono zbog čega se Trumpovi potezi razlikuju od dosadašnjih je to što ih on povlači javno: otvoreno je priznao da je ova vojna kampanja usmjerena protiv vrha suverene vlasti za koju malo ljudi vjeruje da je predstavljala neposrednu prijetnju SAD-u.
"Imate najmoćniju državu na svijetu koja jurca uokolo i ruši režime bez upozorenja, bez opravdanja," kaže Rosemary Kelanic, direktorica programa za Bliski istok u washingtonskom think-tanku Defense Priorities, koji je skeptičan prema pitanju upotrebe sile. "Malo se planira, ako i uopće, za ono što će biti poslije," upozorava.
.webp){kind=icon}
