Mađarska okreće novu stranicu s Hrvatskom - hoće li energija pomiriti Budimpeštu i Zagreb?

Nakon parlamentarnih izbora u Mađarskoj, nova vlada najavljuje pragmatičan zaokret u vanjskoj i energetskoj politici, a jedan od prioriteta jest "renormalizacija" odnosa sa susjedima, uključujući i Hrvatsku. U središtu tog procesa nalazi se rješavanje desetljećima starih energetskih sporova koji su narušili povjerenje na političkoj i korporativnoj razini.

O mehanizmima tog procesa i budućoj suradnji za Bloomberg Adria TV govorio je Samu Märcz, operativni direktor konzultantske kuće Grayling u Mađarskoj.

Desetljeće nepovjerenja i prvi znakovi otopljenja

Energetski spor između Mađarske i Hrvatske nije nov problem, već strukturno pitanje koje seže više od deset godina u prošlost, a uvelike je oblikovano sporom između hrvatske i mađarske naftne kompanije, Ine i MOL-a. "To je stvorilo situaciju u kojoj problem nije samo taktički, već se tiče povjerenja, kako političkog tako i korporativnog", istaknuo je Märcz.

Ipak, proces normalizacije odnosa već je započeo. Märcz objašnjava da se radi o pristupu "korak po korak" koji uključuje ponovno otvaranje političkog dijaloga, pokretanje korporativnih pregovora i usklađivanje očekivanja. Prvi konkretni pomaci viđeni su u veljači na Sigurnosnoj konferenciji u Münchenu, gdje su se novoizabrani premijer Péter Magyar i buduća ministrica vanjskih poslova Anita Orban sastali s hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem.

"To je važno jer pokazuje da je politički kanal ponovno otvoren", rekao je Märcz. Najavljen je i prvi bilateralni susret na najvišoj razini nakon osam godina, a pozitivni tonovi potvrđeni su i na nedavnom sastanku Europskog vijeća, gdje je premijer Plenković pohvalno govorio o razgovorima s Magyarom.

JANAF u središtu mađarske energetske strategije

Jedno od ključnih operativnih pitanja jest budućnost Jadranskog naftovoda (JANAF), koji Budimpešta vidi kao važan alternativni pravac u kontekstu postupnog odustajanja od ruske energije. Kapacitet naftovoda dugo je bio točka spora, no Märcz napominje da su MOL i Međunarodni monetarni fond ranije ove godine proveli testove koji su pokazali da je ruta tehnički održiva.

Ono što se sada promijenilo jest širi strateški kontekst. "Mađarska napreduje s diverzifikacijom i jačom regionalnom energetskom suradnjom", kaže Märcz, navodeći Poljsku i Austriju kao partnere. U tom smislu, JANAF nije samo bilateralno pitanje, već dio šireg regionalnog okvira.

Međutim, da bi JANAF postao prioritet za Budimpeštu, a ne samo alternativa naftovodu Družba, moraju biti ispunjena tri uvjeta. "To su konkurentna cijena, pouzdan kapacitet i političko povjerenje. Mislim da je to putovanje započelo", jasan je Märcz.

Nova vlada i ključni ljudi za dogovor

Nova mađarska vlada planira i značajne strukturne promjene kako bi ubrzala donošenje odluka. Očekuje se da će Istvan Kapitany preuzeti objedinjeni portfelj gospodarstva i energetike, što će značajno pojednostaviti procese.

Jednako važnu ulogu imat će i Anita Orban, koja je najavljena kao potpredsjednica vlade i ministrica vanjskih poslova. S velikim iskustvom u energetskoj sigurnosti, ona donosi snažnu geopolitičku perspektivu. "Zajedno, Kapitany i Orban čine dualnu strukturu - jedan na komercijalnoj, a druga na diplomatskoj strani. To je važno jer energetska politika danas nije samo pitanje infrastrukture, već i međunarodne koordinacije i regionalnih partnerstava", analizira Märcz.

 

Ovaj zaokret usko je povezan i s pregovorima o EU fondovima, koji su ključni za oporavak mađarskog gospodarstva. Novoizabrani premijer Magyar već je započeo pregovore u Bruxellesu s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen, a energetika je neizostavan dio tih razgovora. Znakovito je, dodaje Märcz, da je sam Magyar isticao Hrvatsku kao pozitivan primjer gospodarskog uspjeha posljednjih godina, što sugerira otvorenost za učenje od susjednih zemalja.

 

--Cijeli razgovor pogledajte u videu.