Napad na Iran uzdrmao i regionalno tržište kapitala, Crobex potonuo preko tri posto

Subotnje jutro obilježila je nagla eskalacija sukoba na Bliskom istoku, nakon što su Sjedinjene Američke Države i Izrael zajednički izveli napad na Iran. Vijest je izazvala snažne reakcije na globalnim tržištima, osobito u energetskom sektoru, s obzirom na stratešku važnost regije za opskrbu naftom i plinom. U nastavku analiziramo kako su se ti događaji odrazili na regionalna tržišta kapitala.

Negativne reakcije u regiji

Regionalna tržišta kapitala zabilježila su negativne reakcije, prateći trend pada prisutan i na globalnim burzama. Iako događaji nisu izravno povezani s ekonomskim fundamentima regije te, osim mogućih energetskih šokova u slučaju daljnje eskalacije ili zatvaranja Hormuški tjesnac, ne bi trebali imati neposredan utjecaj na lokalna gospodarstva, prevladavajući tržišni sentiment pokazao se ključnim pokretačem. Kao i drugdje, investitori na regionalnim tržištima ugrađuju premiju rizika vezanu uz nepovoljan geopolitički scenarij, što se jasno odražava na kretanje vodećih burzovnih indeksa.

Pritom je vidljivo da su najsnažnije reagirala upravo najlikvidnija tržišta i indeksi. SBITOP i CROBEX10 predvode pad, ponajprije zbog većeg volumena trgovanja i bržeg prijenosa globalnih šokova u cijene imovine. Veća likvidnost ujedno znači i veću osjetljivost na promjene percepcije rizika, jer institucionalni ulagači u takvim okolnostima brže prilagođavaju portfelje.

U Hrvatskoj su sve sastavnice indeksa zabilježile pad u rasponu od približno 1 posto do 4 posto. Najizraženiji negativni doprinos dali su Adris grupa i Podravka, s padom oko 4 posto, dok su Atlantic Grupa i Hrvatska poštanska banka zabilježili blaže korekcije, zadržavši se na gubicima manjima od 1 posto. Takva disperzija kretanja upućuje na izraženiju prodajnu aktivnost u likvidnijim izdanjima, dok su defenzivnije dionice zasad pokazale relativnu otpornost.

Slična dinamika prisutna je i na slovenskom tržištu, gdje je pritisak prodaje bio koncentriran u energetskom i financijskom sektoru. Najveći negativan doprinos indeksu zabilježili su Petrol, Luka Koper te financijske institucije, što je u skladu s općim povećanjem percepcije rizika i osjetljivošću tih sektora na promjene očekivanja vezanih uz kamatne stope i cijene energenata. Ukupno gledano, regionalna tržišta odražavaju pretežno defenzivno pozicioniranje ulagača i kratkoročno smanjenje sklonosti riziku.

Za ostatak regije, situacija je bila nešto drugačija. Likvidnost tržišta i dalje ostaje niska, kao i uobičajeno za manje burze, što znači da se učinak geopolitičkog šoka i promjena sentimenta nije još odrazio na cijenama. Tržišta s manjim volumenom trgovanja pokazuju sporiju reakciju, pa iako ulagači možda osjećaju povećani rizik, on se u cijenama tek djelomično odražava. U takvim uvjetima volatilnost je manja, ali i dalje postoji rizik naglih pokreta ako se situacija brzo eskalira ili ako dođe do šokova u ključnim sektorima, poput energije pa se stvarni učinak rata osjeti i na regiji.

Kratkoročna kretanja tržišta prvenstveno odražavaju defenzivno pozicioniranje investitora i sklonost smanjenju izloženosti rizičnijoj imovini. Iako se izravni poremećaji ne bi trebali vidjeti na fundamentalnim pokazateljima lokalnih gospodarstava, tržišta vjerojatno cijene mogućnost daljnjih eskalacija i prilagođavaju cijene prema pesimističnijim scenarijima. Ono što treba imati na umu za dugoročne investitore jer da se svaki ovakav sukob prvo kulminirao korekcijom, a nakon nekoliko tjedana ili mjeseci su se tržišta oporavila i zaboravila na isti. Primjer je rat u Ukrajini, koji traje već 4 godine, a nedavno smo pisali o tome kako su ga tržišta gotovo u potpunosti zaboravila.