Tjelesna neaktivnost Hrvatsku košta više od 560 milijuna eura godišnje

Dok se troškovi bolovanja u Hrvatskoj penju na više od 500 milijuna eura godišnje, a izdaci za lijekove su 2024. premašili 1,8 milijardi eura, podaci pokazuju poražavajuću statistiku - tek je 16 posto odraslih stanovnika u zemlji fizički aktivno. Usporedbe radi, prosjek Europske unije je gotovo tri puta veći i iznosi 44 posto. Pitanje zdravlja zaposlenika odavno je prestalo biti isključivo zdravstvena tema i postalo ekonomsko pitanje produktivnosti i konkurentnosti. O tome koliko nas tjelesna neaktivnost košta i zašto ulaganje u zdravlje zaposlenika mora postati dio ekonomske politike, za Bloomberg Adria TV govorio je Petar Mažuran, direktor tvrtke MultiSport Hrvatska.

Milijunski trošak neaktivnosti

Prema studiji tvrtke Ernst & Young, povećanje udjela fizički aktivnih zaposlenika sa sadašnjih 16 na 30 posto moglo bi hrvatskom gospodarstvu donijeti više od 561 milijun eura svake godine. "Ta ekonomska korist ne uključuje samo smanjenje troškova bolovanja, već i smanjenje troškova liječenja, rizika smrtnosti te rast produktivnosti", pojasnio je Mažuran.

Dodatna vrijednost očitovala bi se i u poticanju sportske ekonomije, koja je, prema njegovim riječima, "na klimavim nogama". Veći broj korisnika sportskih sadržaja značio bi otvaranje novih radnih mjesta i povećanje prihoda sportskim centrima, čime bi se potaknuo razvoj cijelog jednog segmenta gospodarstva koji trenutno stagnira.

Porezna omča oko vrata poslodavaca

Jedan od ključnih razloga zašto Hrvatska toliko zaostaje za europskim prosjekom leži u poreznoj politici. Mažuran ističe primjer Poljske, gdje je više od 40 posto stanovništva aktivno, a država je porezno rasteretila poslodavce. U Poljskoj poslodavac može radniku isplatiti do 400 eura godišnje kao neoporezivi primitak, ali isključivo namjenski za sportsku aktivnost ili članarinu.

"Na taj način oni motiviraju svoje radnike i guraju ih u smjeru promjene životnog stila", rekao je Mažuran. U Hrvatskoj je situacija dijametralno suprotna. Sportska aktivnost koju poslodavac plaća zaposleniku tretira se kao davanje u naravi, koje je izrazito visoko oporezovano. "Ako platite jednu članarinu 50 eura, još morate za svog radnika dati 50 eura davanja i nameta. Onda vas ta investicija u radnika košta 100 eura mjesečno. Pomnožite to s brojem zaposlenika u velikim tvrtkama i jasno je zašto se poslodavci slabije odlučuju na takav korak", objasnio je Mažuran. Zbog toga poslodavci u Hrvatskoj ulaganje u zdravlje radnika vide kao trošak, a ne kao dugoročnu investiciju.

Skrivena cijena 'prezentizma'

Osim troškova bolovanja, ogroman problem za poslodavce predstavlja i takozvani prezentizam - pojava kada zaposlenici dolaze na posao, ali zbog lošeg zdravstvenog stanja, umora ili stresa ne rade punom produktivnošću. Procjenjuje se da prosječan zaposlenik u Hrvatskoj provede dan do dan i pol mjesečno u stanju prezentizma.

"Ta osoba je na poslu, ali nije u 'punom gasu'. Loše se osjeća, umorna je, možda osjeća virozu. Tada pati cijeli tim, cijela organizacija i na kraju produktivnost cijele tvrtke", naglasio je Mažuran. Iako je financijski učinak prezentizma teško precizno izmjeriti, njegov utjecaj na poslovanje je neupitan i predstavlja značajan skriveni trošak o kojem se u javnosti malo govori.

Uloga poslodavca: trošak ili investicija?

Da bi se trendovi promijenili, ključna je promjena svijesti kod poslodavaca. Trenutno mnogi očekuju instantne rezultate, što je u sportu nemoguće. "Morate stvoriti naviku, promijeniti prehranu i mentalni sklop. Rezultate vidite tek nakon nekoliko mjeseci", kaže Mažuran. Upravo je zato uloga poslodavca ključna u kontinuiranoj motivaciji i sufinanciranju, jer bez toga interes zaposlenika brzo opada.

Podaci pokazuju da, ako poslodavac nije aktivno uključen, u prvih šest mjeseci od uvođenja sportskih programa odustane i do 30 posto ljudi. S druge strane, u tvrtkama koje to prepoznaju kao strateški projekt i pružaju podršku, broj aktivnih zaposlenika kontinuirano raste. Međunarodne korporacije koje imaju iskustva s drugih tržišta predvodnici su ovog trenda, no za širi društveni i gospodarski učinak nužna je sustavna promjena koja uključuje i poticajniju poreznu politiku. 

Cijeli razgovor pogledajte u videu.