Dobri rezultati i potencijalna dividenda Slatinske banke potvrđuju njen status skrivenog dragulja ZSE-a

O Slatinskoj banci pisali smo prošle godine kao o skrivenom dragulju Zagrebačke burze, pogotovo u segmentu small capa. Od tada (8/2025) dionica je odradila 30 posto, dok je Crobex odradio pet posto.

Dodatna pozitivna vijest za Slatinsku banku je i donesena odluka o mogućim isplatama dividendi. Banka je definirala kako će donositi odluke o isplati, postavljajući ciljani iznos do 50 posto ostvarene neto dobiti. Ipak, konačna odluka ovisit će o ispunjenju strogih kriterija koji osiguravaju financijsku stabilnost i dugoročnu održivost poslovanja. Uz pretpostavku da će isplatiti pola neto dobiti za 2025. godinu, dividendni prinos na prosječnu cijenu u zadnjih godinu dana (15,7 eura) bio bi 9,3 posto.

Uspješno preuzimanje Wüstenrot stambene štedionice (danas Solvera) značajno je doprinijelo rastu svih segmenata poslovanja. Plasman kredita je udvostručen, neto dobit je rekordna, od čega malo više od polovice čini dobit stambene štedionice.

Imovina je porasla za dodatnih 300 milijuna eura dolaskom štedionice u Slatinsku banku, dok su prihodi od kamata također udvostručeni.

Zanimljiva je i struktura kamatnih stopa koje ostvaruje banka, a koje štedionica. Naime, gledajući neto kamatnu maržu cjelokupnog poslovanja, ona je 3,65 posto. Kad pogledamo samo Slatinsku banku ona ostvaruje kamatnu maržu od 6,4pp, dok štedionica 3,1pp. Slatinska banka zbog različitog miksa kredita ostvaruje više aktivne kamatne stope, dok štedionica ostvaruje niže s obzirom na to da je većina poslovanja zapravo stambeni krediti koji u prosjeku imaju niže kamatne stope, od ostatka kredita.

U usporedbi s širim kontekstom banaka, Slatinska i dalje djeluje podcijenjeno, i po P/B i po P/E pokazateljima. Naravno, jedan od razloga niže valuacije je i to što je Slatinska samo regionalna banka, dok je ostatak peer grupe veći. Isto tako, nelikvidnost banke na Zagrebačkog burzi, kao i fragmentirana vlasnička struktura dodaju dodatan diskont. No, fundamentalno gledajući, banka je podcijenjena.

Glavni rizik Slatinske banke, leži u skromnijem povratu na kapital (ROE), koji zaostaje za usporedivim bankama. Upravo taj pokazatelj često određuje koliko je tržište spremno platiti za svaki euro knjigovodstvene vrijednosti. Ipak, banka bilježi stabilan rast dobiti, što pokazuje potencijal operativnog unapređenja.

Također, banka ostvaruje ROE od 5,3 posto u 2025, dok štedionica prema zadnjim dostupnim podacima ostvaruje ROE od 8,2 posto. U kontekstu činjenice da se kapital trenutačno može akumulirati po tek trećini njegove knjigovodstvene vrijednosti (P/B 0,35x), dugoročni investitori mogli bi u tome vidjeti zanimljiv omjer rizika i nagrade, osobito ako banka nastavi isporučivati rast dobiti bez značajnih skokova rizika.

Još jedan zanimljiv čimbenik činjenica je da tako mala i jeftina banka često može biti meta potencijalnog preuzimanja. Nedavno smo imali preuzimanje vrlo slične banke Croatia banke od strane HPB-a. Prema kupoprodajnoj cijeni od 15 milijuna eura, P/B pokazatelj Croatie banke je na razini 0.6x, što je i potencijalna cijena Slatinske banke s obzirom na istu veličinu, dok je P/E 13.8x. Croatia banka čini 0,29 posto hrvatskog bankarsko tržišta što je na razini usporedivosti sa Slatinskom bankom, koja drži 0,35 posto. Slatinska banka i dalje ima podcjenjenije pokazatelje, no nešto niži povrat na imovinu (ROE).

Takav slučaj bio je i Addiko, koji se prije objave ponude NLB-a trgovao na multiplikatoru od oko 0,3x P/B, a danas se trguje gotovo dvostruko više, unatoč tome što do preuzimanja nije došlo.

Imamo primjere u regiji gdje je nedavno preuzimanje Stopanske banke Bitola (nešto manja od Slatinske) išlo za 0.7x P/B. Nešto starije M&A transakcije su bile kad je Asa banka u B&H preuzela Privrednu B&H po 0.75x 2022., a 2024. Hipotekarnu Podgorica kupila AIK banka po 0.75x u 2024. godini.

Ako bi Slatinska banka bila predmet slične ponude, njezina bi tržišna vrijednost mogla vidjeti značajan porast, po trenutnim multiplama dvostruko.