Predstavljamo prvi dragulj iz krune ZSE-a, upoznajte najpodcjenjeniju banku

Nakon pregleda small capova na Zagrebačkoj burzi, fokus selimo na jednu od najzanimljivijih, Slatinsku banku. Najmanja izlistana banka na domaćem tržištu ujedno je ostvarila najveći prinos unutar naše analizirane košarice malih dionica u posljednjih pet godina.

Small cap dionice često ostaju izvan fokusa većine investitora, no upravo u tom segmentu kriju se prilike za iznadprosječne prinose. Osobito u bankarskom sektoru koji se u Europi dugo oporavljao od posljedica financijske krize iz 2008. godine. Nakon dugo godina stagnacije, europske banke posljednjih nekoliko godina ponovno bilježe snažan zamah, potaknute naglim rastom kamatnih stopa koji je proširio kamatne marže i vratio sektor među profitabilnije dijelove tržišta. Unatoč trenutnom ciklusu rezanja kamatnih stopa od Europske središnje banke, rezultati poslovanja banaka i dalje su dobri.

U tom kontekstu, Slatinska banka predstavlja zanimljiv spoj regionalne prisutnosti, snažnog rasta imovine i niskih valuacijskih multipli, što je čini potencijalno atraktivnom investicijom.

Specifičnosti Slatinske banke

Slatinska banka pozicionira se kao banka s fokusom na građane, male i srednje poduzetnike, obrtnike te njihove projekte, osobito u segmentu poljoprivrede i lokalnog poduzetništva. Njezina strategija oslanja se na regionalnu prisutnost i podršku realnom sektoru.

U skladu s trendovima na europskom bankarskom tržištu, Slatinska banka posljednjih godina bilježi snažan rast dobiti. Neto dobit porasla je višestruko, ponajviše zahvaljujući višim kamatnim stopama, stabilnim prihodima od naknada, rastu ukupne imovine te boljoj operativnoj efikasnosti. Iako se Europska središnja banka nalazi u ciklusu monetarnog popuštanja, što stvara pritisak na kamatne marže, kreditna aktivnost ostaje snažna, a rast imovine i kroz akvizicije i organski bi u budućnosti mogao nastaviti podupirati prihodovnu stranu i ublažiti potencijalne negativne učinke nižih kamata.

Tijekom 2024. godine Slatinska banka započela je novi ciklus promjena i transformacije, planirajući tako prijeći iz regionalne banke u instituciju na nacionalnoj razini. Jedna od najvažnijih prekretnica u tom ciklusu bilo je nedavno preuzimanje stambene štedionice Wüstenrot, čime je imovina pod upravljanjem porasla za čak 86 posto. Time je banka proširila bazu klijenata i ojačala prisutnost u segmentu štednje i stambenog financiranja.

Uspješan rast imovine banka ostvaruje i kroz redovno poslovanje gdje se posebno ističe u širenju segmenta gospodarstva. U 2024. godini imovina segmenta gospodarstva porasla je za 25 milijuna eura (39 posto) zahvaljujući novim kreditnim proizvodima i ubrzanim kreditnim procesima.

S obzirom na to da je riječ o manjoj banci koja, kako bi ostala konkurentna, mora pristupati klijentima višeg kreditnog rizika, određeni rizici neizbježni su. To se ogleda i u omjeru nenaplativih kredita koji trenutno iznosi oko sedam posto, znatno iznad hrvatskog prosjeka od 2,4 posto. Ipak, valja istaknuti da banka poduzima aktivne korake na poboljšanju kvalitete portfelja, što potvrđuju i pozitivni trendovi u povijesnim podacima.

Također, unatoč pozitivnim poslovnim pomacima, treba naglasiti da vlasnička struktura banke ostaje izrazito fragmentirana, ni s jednim vlasničkim udjelom većim od 10 posto. Takva disperziranost vlasništva ograničava strateško usmjeravanje i otežava realizaciju punog investicijskog potencijala.

Valuacija ispod radara: Slatinska banka višestruko jeftinija od konkurencije

Odnos cijene i knjigovodstvene vrijednosti (P/B) iznosi svega 0,3×, što je tri puta niže od Hrvatske poštanske banke i čak 13 puta manje od Zagrebačke banke. Usporedimo li je s regionalnim bankama sličnog profila, multiplikator P/B i dalje je oko tri puta ispod medijana peer grupe. Slična slika vidljiva je i kod omjera cijene i zarade (P/E), koji je znatno ispod razina domaćih banaka te nešto niži od prosjeka usporedive skupine na regionalnim tržištima. Takva valuacija signalizira oprez investitora, ali i potencijal za repricing ako se trenutni trend rasta dobiti nastavi.

Tako niske valuacije rijetko dolaze bez razloga. U slučaju Slatinske banke, glavni signal opreza investitora leži u skromnijem povratu na kapital (ROE), koji zaostaje za usporedivim bankama. Upravo taj pokazatelj često određuje koliko je tržište spremno platiti za svaki euro knjigovodstvene vrijednosti. Ipak, banka bilježi stabilan rast dobiti, što pokazuje potencijal operativnog unapređenja. U kontekstu činjenice da se kapital trenutačno može akumulirati po tek trećini njegove knjigovodstvene vrijednosti (P/B 0,3×), dugoročni investitori mogli bi u tome vidjeti zanimljiv omjer rizika i nagrade, osobito ako banka nastavi isporučivati rast dobiti bez značajnih skokova rizika.

Još jedan zanimljiv čimbenik činjenica je da tako mala i jeftina banka često može biti meta potencijalnog preuzimanja. Takav slučaj bio je i Addiko, koji se prije objave ponude NLB-a trgovao na multiplikatoru od oko 0,3× P/B, a danas se trguje gotovo dvostruko više, unatoč tome što do preuzimanja nije došlo. Ako bi Slatinska banka bila predmet slične ponude, njezina bi tržišna vrijednost mogla vidjeti značajan porast.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar