Na Zagrebačkoj burzi trenutačno kotira 90-ak kompanija, od čega je samo sedam kompanija tržišne kapitalizacije iznad milijarde eura. Prosječna tržišna kapitalizacija je oko 445 milijuna eura, što je za stotinjak milijuna eura više nego na susjednoj Ljubljanskoj burzi.
Mi smo malo zavirili u drugu stranu burze, odnosno na kompanije koje imaju nižu tržišnu kapitalizaciju od sto milijuna eura, a potencijalno su zanimljive za investitore. Na burzi ima poljoprivrednih, turističkih, nekretninskih kompanija, ali i banaka za koje možda niste ni čuli jer prolaze ispod radara.
U ovoj analizi odlučili smo se za četiri različita sektora i unutar njih kompanije za koje smatramo da imaju dugoročnog potencijala, pogotovo jer se nalaze u propulzivnim sektorima poput turizma, poljoprivrede i bankarstva.
Čitaj više
Procvat hrvatskog tržišta kapitala! Žito i ING-GRAD na ZSE-u – tko je idući IPO?
Svjedočimo određenoj revitalizaciji hrvatskog tržišta kapitala. Tko bi mogla biti iduća kompanija koja će osvanuti na burzi?
09.07.2025

Zašto je Žito tek jedna od mnogih obiteljskih tvrtki koja je izašla na burzu?
Izlazak na burzu nije nužno uobičajen za obiteljske kompanije, ponajviše jer se u većini njih očekuje da će djeca vlasnika naslijediti kompaniju. Ipak, Žito je dokazalo da to tako ne mora biti.
08.07.2025

Kakav obrat! Grupu Kufner kupila najveća svjetska građevinska kompanija CRH – donosimo detalje
U svega tri mjeseca, strane su usuglasile uvjete transakcije, provele dubinsku analizu i zaključile ugovor o spajanju.
01.07.2025

Veliki interes za Bosqarovu obveznicu, planule u 5 sati, pogledajte brojke
Obveznica će biti emitirana na rok od sedam godina.
13.06.2025
Najveći proizvođač graševine Kutjevo, pružatelj luksuznih kamp usluga Mon Perin, Slatinska banka, Tvornica stočne hrane Čakovec nisu konkurenti, no prema valuacijskim pokazateljima i potencijalu rasta vidimo ih kao pomalo zanemarene kompanije na Zagrebačkoj burzi. Sveukupna tržišna kapitalizacija odabranih kompanija svega je 157 milijuna eura što je na razini kapitalizacije Kraša.
Što se tiče prinosa, odabrane kompanije nisu nadmašile CRO10 indeks u zadnjih pet godina, što pripisujemo vrlo niskoj likvidnosti kompanija, ali i tome da su kompanije poput Končara, Končar Distributivnih Transformatora, Adrisa i sličnih unutar CRO10 indeksa sjajno odradile zadnjih godina zahvaljujući rekordnim rezultatima.
Najbolji rezultat od promatranih kompanija unatrag zadnjih pet godina napravila je dionica Slatinske banke s prinosom od 116 posto bez dividendi. Treba reći da su Slatinska banka i Kutjevo do ove godine isplaćivale dividendu, dok su ove godine odlučile preskočiti. Što se tiče Tvornice stočne hrane Čakovec, kompanija ove godine ima dividendni prinos od 4,4 posto, dok turistički Mon Perin ima 3,4 posto što je više od CRO10 indeksa s 2,6 posto.
Slatinska banka najmanja je banka koja je listana na burzi. Riječ je o regionalnoj banci koja je nedavno preuzela Wüstenrot stambenu štedionicu i povećala imovinu pod upravljanjem za 86 posto. Valuacijski je Slatinska banka daleko najjeftinija banka na Zagrebačkoj burzi. Naime odnos cijene i knjigovodstvene vrijednost (P/B) je svega 0,3x što je tri puta manje od Hrvatske poštanske banke ili čak 13 puta manje od najveće Zagrebačke banke. Isto tako omjer cijene i zarade (P/E) je niskih 9x, dok je CRO10 na razini 12.3x. Naravno, postoji i tu niz rizika s obzirom na to da je riječ o maloj banci s višim rizikom što vidimo iz nenaplativih kredita koji su na oko sedam posto, dok je prosjek hrvatskog bankarskog sektora oko 2,4 posto. Isto tako, prilično fragmentirana vlasnička struktura trenutačno ne odražava puni potencijal ove slavonske banke.
Kutjevo je sinonim za graševinu s obzirom na to da je najveći proizvođač graševine u Hrvatskoj. Zapravo je riječ više o diverzificiranoj poljoprivrednoj kompaniji u kojoj obitelj Moralić drži preko svoje kompanije Božjakovina oko 88 posto ukupnih dionica (A i B roda). Biljna proizvodnja čini 40,5 posto, stočarska 10,5 posto, a vinogradarska 46,2 posto ukupne prodaje. Biljna proizvodnja orijentirana je na sjemensku proizvodnju, ali i na proizvodnju hrane za vlastiti tov junadi, što je izrazito propulzivna djelatnost zadnjih godina.
Naime, potražnja za junadi raste, kao i otkupna cijena. Otkupna cijena junećih polovica u zadnjih pet godina u Hrvatskoj je narasla preko 100 posto. Također, Kutjevo ulaže u revitalizaciju vinograda i navodnjavanje te očekujemo povećanje prinosa i u tim segmentima proizvodnje. Valuacijski gledano, EV/EBITDA je 7.5x što je na razini peer grupe, dok je P/E niskih 7.9x, kao i P/B koji je svega 0.5x (cijena dionica po knjigovodstvenoj vrijednosti po dionici je dvostruko veća).
Tvornica stočne hrane Čakovec još je jedna poljoprivredna tvrtka koja prolazi ispod radara. Uvrštena je na Progres tržište Zagrebačke burze koji je namijenjen malim i srednjim poduzećima. Kompanije se bavi proizvodnjom stočne smjese i tovom svinja i junadi.
Imamo snažan "boom" M&A pa čak i IPO-a u regiji što se tiče poljoprivrede i vezanih djelatnosti pa je tako Bosqar Invest preuzeo Panvitu, Žito uspješno obavilo IPO i preuzeo Agro Tovarnik i Arator, a nedavno je i Podravka uspješno preuzela Fortenovin dio poljoprivrede.
Strateška djelatnost
Poljoprivreda je oduvijek, na papiru, strateška djelatnost, ali sada postaje stvarna strateška djelatnost s obzirom na geopolitičke prilike vidim potencijal TSHC-a. Odnos cijena i zarade kompanije je 10,4x, dok je EV/EBITDA 6.9x, što možemo smatrati niskom valuacijom.
Naime, zadnji primjer IPO Žita koji se može gledati kao peer grupa bio je valuiran P/E 15x, EV/EBITDA 7.5x. Dodatno, TSHC je kompanija s izrazito visokim udjelom likvidnih sredstava i može se smatrati "cash-rich" kompanijom. Kad usporedimo iznos gotovine i ekivalenata na zadnji dan 2024. s tržišnom kapitalizacijom, gotovina čini čak 37 posto ukupne tržišne kapitalizacije. Postoji i jedan problem, a to je visoka pojedinačna vrijednost jedne dionice od 3,000 eura te bi opcija "stock splita" bila idealna za povećanje privlačnosti same dionice.
Iz sektora turizma odabrali smo kompaniju koja upravlja luksuznim kampovima i vilama i Poleo Parkom na području Bala u Istri - Mon Perin. Riječ je o kompaniji osnovanoj s idejom vodiljom stvaranja preduvjeta za napredak i boljitak lokalne zajednice, kroz realizaciju projekata kao što je razvoj baljanskog priobalja i ostalih poduzetničkih aktivnosti, a prvotni vlasnici su bile obitelji s područja Bala i prijatelji Bala.
Depositphotos
Kompanija je zapravo relativno nova na Zagrebačkoj burzi, od 2022. godine i od tada je dionica odradila 25 posto, no riječ je o dividendnoj kompaniji koja svake godine isplaćuje dividendu i to više nego prosjek CRO10 indeksa.
Kampovi u Hrvatskoj sudjeluju u 20 posto ukupnih noćenja, a kamp turizam najprofitabilniji je segment turizma gledajući usluge smještaja. EBITDA marža Mon Perina je 50 posto, što je za 20pp više nego prosjek hrvatskih burzovnih turističkih kompanija koje kombiniranju klasične hotele i kampove. Valuacijski Mon Perin se prema P/E omjeru nalazi ispod turističkih kompanija s P/E od 18x, dok je EV/EBITDA nešto viša od prosjeka 12x.
S obzirom na popularnost kampova, kao i potpisivanje dugoročnog ugovora s državom vezano za kamp zemljište, Mon Perinova budućnost je zagarantirana. Kad tome pridodamo i dividendu, možemo reći da je Mon Perin zanimljiva dionica na Zagrebačkoj burzi, pogotovo u svojem nišnom segmentu turizma.
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...