Godina IPO-a na Zagrebačkoj burzi - Tko je privukao više malih ulagača - ING-GRAD, Žito ili Tokić?

Nakon višegodišnjeg zatišja, hrvatsko tržište kapitala u 2025. godini doživjelo je renesansu, obilježenu s čak tri značajne inicijalne javne ponude (IPO). Izlasci građevinske tvrtke ING-GRAD, poljoprivredno-prehrambenog diva Žito Grupe te regionalnog lidera u distribuciji autodijelova Tokića na Zagrebačku burzu ne samo da su prekinuli "sušu" koja je trajala od izlaska Spana 2021., već su potaknuli i rekordan interes građana.

Ova tri IPO-a zajedno su prikupila više od 214 milijuna eura svježeg kapitala, pozicioniravši Hrvatsku među trideset vodećih zemalja svijeta po broju inicijalnih javnih ponuda u ovoj godini. Uspjeh ovih izdanja signalizira sazrijevanje tržišta i rastuće povjerenje kako institucionalnih, tako i malih ulagača.

Analiza ovih ponuda otkriva različite strategije i ishode, postavljajući ključno pitanje: tko je uspješnije kapitalizirao povjerenje tržišta?

Žito - Veličina ispred potražnje

IPO Žito Grupe ostat će zabilježen kao najveća inicijalna javna ponuda privatne tvrtke u hrvatskoj povijesti. Prikupljeno je impresivnih 130 milijuna eura, a ponuda je privukla oko četiri i pol tisuće malih ulagača, uključujući više od tristo zaposlenika. Mali ulagači sudjelovali su s čak 52 milijuna eura, što čini 40 posto ukupno prikupljenog kapitala, potvrđujući tezu o buđenju interesa građana za ulaganjem.

Matija Habljak/Pixsell

Međutim, detaljnija analiza otkriva nijanse. Postignuta cijena od 20,30 eura po dionici bila je tek neznatno iznad sredine definiranog cjenovnog raspona (18,50 do 22 eura). Iskazani interes ulagača kretao se između 95 i 98 posto u sredini raspona, što ukazuje na to da ponuda nije bila značajnije premašena. Iako je Žito ostvarilo povijesni rezultat po apsolutnom iznosu, relativni pokazatelji sugeriraju umjereniji entuzijazam tržišta.

ING-GRAD - Manji iznos, snažnije povjerenje tržišta

S druge strane, IPO građevinske tvrtke ING-GRAD, iako manji po ukupnom iznosu, prema pokazateljima tržišne percepcije bio je iznimno uspješan. Tvrtka je prikupila 60,72 milijuna eura, a ponuda je privukla više od dvije tisuće i šesto novih dioničara. Mali ulagači i zaposlenici zajedno su stekli oko 41 posto ponuđenih dionica, što je udio usporediv s onim kod Žita.

Zvonimir Kušec

Ono što izdvaja ING-GRAD jest golem interes koji je višestruko nadmašio ponudu. Potražnja je bila čak 255 posto veća od ponuđenog broja dionica, što je omogućilo formiranje konačne cijene na samom vrhu raspona - 46 eura po dionici. Dodatni pokazatelj povjerenja je i visok odaziv zaposlenika, od kojih je gotovo polovica odlučila postati suvlasnikom tvrtke. Ovi podaci ukazuju na dublje povjerenje tržišta i efikasnije vođen proces izlaska na burzu.

Uz sve to, ING-GRAD je u rujnu izgurao Span iz elitnog indeksa ZSE-a i postao dio Crobex 10 indeksa.

Tokić zaokružuje uspješnu godinu

Treći ovogodišnji IPO, onaj Tokić grupe, potvrdio je pozitivan trend. Iako najmanji po iznosu, s prikupljenih 23,3 milijuna eura, i ova je ponuda pokazala snagu malih ulagača. Više od tisuću i sedamsto građana i zaposlenika upisalo je 37 posto ukupno ponuđenih dionica, čime je nastavljen obrazac snažne potpore javnosti domaćim kompanijama.

Do završetka trajanja razdoblja ponude upisano je svih milijun novoizdanih dionica, te su dostavljane ponude za kupnju 154 tisuće postojećih dionica, čime udio dosadašnjih vlasnika iznosi 71,7 posto. Konačna cijena po dionici određena je na 20,20 eura, a ukupni iznos prikupljenih sredstava dosegnuo je 23.315.183,40 eura.

Tokić Grupa

Dok je Žito demonstriralo sposobnost mobilizacije golemog apsolutnog iznosa kapitala, ING-GRAD je postavio mjerila uspjeha u pogledu potražnje i povjerenja investitora.

Zajedno, ove su ponude udahnule novi život domaćem tržištu kapitala i postavile optimističan temelj za buduće tvrtke koje razmatraju izlazak na burzu. Ivana Gažić može biti zadovoljna, a prema najavama i sljedeća bi godina mogla polučiti isti broj IPO-ova.