Najnoviji podaci o prinosima na uredske, industrijske i trgovačke nekretnine u srednjoistočnoj Europi pokazuju jasnu podjelu između zrelijih i manje razvijenih tržišta. Investitori u Češkoj, Poljskoj i Slovačkoj spremni su prihvatiti niže stope povrata, dok tržišta poput Hrvatske, Rumunjske, Srbije i Bugarske i dalje nude više prinose zbog većih rizika i ograničene likvidnosti.
Uredski sektor u regiji bilježi stabilne, ali divergentne prinose (od pet do sedam i pola posto). Prag i Varšava predvode s najnižim razinama, potaknuti snažnim gospodarstvima, visokom potražnjom i prisutnošću međunarodnih zakupaca. U Beogradu, Bukureštu i Zagrebu prinosi su viši, jer tržišta ostaju manja i manje likvidna. Hrvatska i Slovačka profitiraju od stabilnosti eurozone, dok tržišta izvan EU nose premiju za valutni i regulatorni rizik.
U Zagrebu, primjerice, ograničena ponuda modernih uredskih prostora uz kontinuiranu potražnju investitore gura prema nižim prinosima.
Čitaj više
Dražetić iz Intercapitala savjetuje kako iskoristiti investicijske prilike
'AI hype' i dalje pokreće američko tržište, u fokusu proizvođači čipova i energetski sektor.
15.10.2025
Rast cijena stanova u Hrvatskoj među najvišima u EU, nadmašio i plaće i BDP
Hrvatski građani sve si teže mogu priuštiti vlasništvo stana ili kuće.
16.10.2025
Arhitekt: Novi GUP je dimna zavjesa, evo tko zapravo napuhuje cijene stanova
Na snagu stupio novi GUP, no još će se puno stanova u Zagrebu graditi po "starom".
29.09.2025
Je li porez na nekretnine u odvratio slovenske kupce od naše obale?
Slovenci su treću godinu zaredom najbrojniji kupci nekretnina u Hrvatskoj, je li ih porez pokolebao?
19.09.2025
Industrijske i logističke nekretnine izdvajaju se kao najsigurniji i najperspektivniji segment tržišta. U Češkoj i Slovačkoj prinosi se kreću oko pet do šest posto, što odražava visoku potražnju i razvijenu infrastrukturu. Poljska i Mađarska bilježe umjerene stope (6,5-6,75 posto), dok Srbija, Rumunjska i Bugarska nude i do osam posto, jer investitori traže veći povrat za preuzeti rizik. Potražnja za skladišnim prostorima potaknuta je širenjem e-trgovine i procesom nearshoringa, što industrijski sektor čini dugoročno atraktivnim.
Trgovački centri ostaju najizazovniji segment tržišta. Strukturni pad fizičke maloprodaje i rast online trgovine povećali su rizik poslovanja u ovom sektoru, što se odražava u višim prinosima. U Pragu i Varšavi prinosi se kreću između 5,75 i 6,5 posto, dok u Beogradu, Sofiji i Bukureštu dosežu između sedam i osam posto. Hrvatska bilježi nešto niže stope, oko sedam posto, zahvaljujući snažnoj turističkoj potrošnji i ograničenoj ponudi modernih trgovačkih centara s pouzdanim zakupcima.
U cjelini, razlike u prinosima jasno prate razine makroekonomske stabilnosti, tržišne zrelosti i percepcije rizika. Stabilna tržišta s razvijenom infrastrukturom i pristupom eurozoni ostvaruju niže prinose, dok manja i manje likvidna tržišta investitorima nude viši povrat. Logistika ostaje najprivlačniji sektor u regiji, dok se maloprodaja suočava s izazovima digitalizacije. Kako se inflacija smiruje i troškovi financiranja snižavaju, očekuje se da će prinosi u regiji nastaviti konvergirati prema zapadnoeuropskim razinama.
