Dražetić iz Intercapitala savjetuje kako iskoristiti investicijske prilike

U jeku novih trgovinskih napetosti i previranja na globalnim tržištima, mnogi se ulagači pitaju gdje pametno usmjeriti svoj kapital. Dok vrijednost dolara slabi, a hrvatski građani tradicionalno preferiraju ulaganje u nekretnine, događaju se značajne promjene.

O atraktivnosti američkih dionica i novim navikama domaćih ulagača u emisiji Bloomberg Adrije govorio je Ivan Dražetić iz Intercapitala, ponudivši analizu trenutnih prilika i budućih trendova.

Prilike u SAD-u unatoč slabom dolaru: 'AI hype' ne jenjava

Iako slabljenje dolara može zabrinuti neke investitore, američko tržište dionica, posebno indeks S&P 500, i dalje nudi atraktivne prilike za dugoročne ulagače. Prema Dražetiću, ključni pokretač rasta je takozvani "AI hype", odnosno euforija oko umjetne inteligencije koja potiče značajna ulaganja kompanija.

"Pitanje je hoće li umjetna inteligencija dovesti do porasta produktivnosti, ali ono što je gotovo sigurno u kratkom roku jest da dovodi do povećanja CAPEX-a, znači investicija u imovinu od strane poduzeća", pojasnio je Dražetić. Te se investicije prvenstveno odnose na čipove i energiju, s obzirom na to da umjetna inteligencija zahtijeva ogromne količine i jednog i drugog.

Stoga, kao najizglednije prilike za investiranje Dražetić izdvaja dva sektora: proizvođače poluvodiča i energetske kompanije. Iako su mnoge kompanije u tom sektoru već zabilježile značajan rast, to ne znači da ne postoje daljnje prilike.

Stabilizacija dolara na vidiku

Unatoč trenutnoj slabosti, Dražetić ne očekuje daljnji dramatičan pad vrijednosti američke valute, ali ni njezin brzi oporavak. "Ne vidim nikakvu garanciju da bi se u kratkom roku taj trend mogao okrenuti, odnosno da bi dolar mogao aprecirati. Doduše, ne vidim ni daljnji trend deprecijacije", istaknuo je.

Njegova je procjena da su moguća sniženja kamatnih stopa u Americi već uračunata u trenutni tečaj, što bi trebalo dovesti do stabilizacije. Očekuje da će se tečaj eura i dolara kretati u rasponu od 1,16 do 1,30, a za probijanje tih razina bila bi potrebna značajnija promjena u monetarnoj ili fiskalnoj politici.

Hrvati napuštaju 'beton i ciglu' za dionice i obveznice

Podatak da je samo 20 posto financijske imovine hrvatskih građana angažirano na tržištu kapitala pokazuje duboko ukorijenjenu sklonost ulaganju u nekretnine. Međutim, Dražetić primjećuje jasan trend promjene tih navika, posebno u posljednjih pet godina. Sve više Hrvata prodaje nekretnine i taj kapital preusmjerava na financijska tržišta.

Razlozi su praktične prirode. "Na financijskim tržištima lakše je ući u poziciju, ali i izaći iz pozicije", kaže Dražetić, naglašavajući znatno veću likvidnost i niže transakcijske troškove. Kao primjer navodi brokerske provizije koje su tek djelić postotka (npr. 0,15 posto), dok agencijske provizije kod prodaje nekretnina nerijetko iznose tri posto ili više.

Ovaj trend bi se, prema Dražetiću, trebao dodatno ubrzati, a dodatni kapital će se oslobađati za ulaganje u dionice, obveznice i ETF-ove.

 

Generacijska smjena i digitalna pismenost

Ključan faktor ove promjene je i generacijska smjena. "Mlađi ljudi dolaze, dobivaju pozicije, bonuse, nasljeđuju imovinu i zarađuju. Informirani su, imaju pristup internetu i društvenim mrežama", objašnjava Dražetić. Ta nova generacija osjeća se dovoljno samouvjereno da samostalno pristupi globalnim financijskim tržištima i aktivno upravlja svojom imovinom.

Dok globalna ekonomska scena ostaje nepredvidiva, prilike za rast postoje za one koji ih znaju prepoznati. Bilo da se radi o tehnološkim divovima u SAD-u ili o promjeni investicijske kulture u Hrvatskoj, čini se da se pravila igre polako mijenjaju. Trend okretanja Hrvata s nekretnina na dionice, iako spor, postaje sve vidljiviji i očekuje se da će u idućih pet godina dobiti još veći zamah.

 

--Cijeli razgovor pogledajte u videu.