Potraga za hrvatskim 'meme' dionicama - Od ogromne volatilnosti do rasta zbog sličnih tickera

Obično na Bloomberg Adriji analiziramo ozbiljne prilike za ulaganja na domaćem tržištu kapitala, a to su prije svega kompanije sa zdravim fundamentima i potencijalom za budući rast. Međutim, ponekad se može zaraditi i na drugi način, vodeći se emocijom. Emocijom drugih, ako ćemo biti precizniji i pametniji.

Živi dokaz za to su tzv. meme dionice koje su se globalno već proslavile pa smo odlučili pogledati ima li ih i kod nas, barem u sličnom obliku. Prvo da ukratko objasnimo što su meme dionice – riječ je o dionicama čiji rast potiče "navijački" sentiment ulagača, a ne poslovni fundamenti. Obično sve počne viralnim objavama po društvenim mrežama koje mobiliziraju hrpe malih investitora na kupovinu kako bi pomrsili račune velikim igračima.

Meme dionice izrazito su volatilne jer rast i pad cijene potiču špekulacije i tzv. hype, a vjerojatno najbolji primjer je dionica GameStopa (GME), tvrtke za prodaju videoigara kojoj je Reddit zajednica r/WallStreetBets početkom 2021. podigla cijenu s 10 na 120 dolara u pokušaju da pomrsi račune short-sellerima. Uspješna akcija malih ulagača s Reddita privukla je pažnju svjetskih medija i analitičara, a kasnije je bilo još takvih akcija, primjerice, s dionicom kino lanca AMC.

Kakvo je stanje po pitanju potencijalnih meme dionica na Zagrebačkoj burzi (ZSE)? Kao i obično, kod nas je situacija nešto drugačija nego u Americi, prvenstveno jer nemamo kritičnu masu malih retail ulagača koji bi na društvenim mrežama određivali koja će dionica postati meme. No naš voditelj analiza Mihael Blažeković ističe da po volatilnosti, odnosno po naglim skokovima i padovima cijena, možemo izdvojiti nekoliko domaćih primjera.

Meme s tradicijom

Prvi je dionica Đure Đakovića, kompanije s bogatom industrijskom tradicijom koja je dugo bila u predstečaju, stečaju, restrukturiranju i reorganizaciji, što ju je ostavilo izrazito podložnom utjecaju pojedinačnih vijesti o poslovanju – bilo pozitivnih, bilo negativnih.

"Dionica Đure je vrlo volatilna, a često je i bid-ask spread širok pa su dnevne promjene cijene velike. U 2025. godini ostvarila je rast od gotovo 300 posto, dok je promjena između najviše i najniže cijene u proteklih godinu dana iznosila čak 563 posto. Kada se tomu doda i vijest o potpisivanju memoranduma kojim bi Đuro Đaković radio remont tenkova Leopard, iako nema naznaka o vrijednosti posla, dobiva se klasičan primjer špekulativne dionice", pojašnjava Blažeković.

Ne bi Hrvatska bila Hrvatska da nemamo i nekakav paradoks. U ovom slučaju je to činjenica da smo potragom za meme dionicama na ZSE-u došli do dionice same burze. Naime, dionica Zagrebačke burze dugo je bila zanemarena, a tek nakon objave Fine o potencijalnom preuzimanju krenula je špekulacija o tome koliko zapravo vrijedi poslovanje same burze. O tome smo dosta pisali i na Bloomberg Adriji.

Još jedan primjer je dionica Luke Rijeka čiji se uzleti povezuju s vijestima o velikim projektima razvoja luke, no poslovni rezultati same tvrtke ne daju naročito pozitivan dojam, s obzirom da su im prihodi u prvoj polovici ove godine nešto ispod lanjskih.

Luka Rijeka | APM Terminals

Zanimljiv je i slučaj INGRA-e još jedne "stare" kompanije koja je nekoć bila perjanica domaće burze, a danas joj tržišna kapitalizacija iznosi svega 28 milijuna eura. Interesantno je da njen rast zna ići paralelno s jačanjem puno propulzivnije građevinske tvrtke ING-GRAD. Uzrok je vrlo vjerojatno banalan, a leži u sličnosti oznaka na burzi. Naime, ticker INGRA-e je INGR-R-A, što očito zna zbuniti neupućene ulagače jer je vrlo sličan tickeru ING-GRAD-a (IG-R-A).

"U javnosti često prevladava mišljenje da viša cijena dionice na burzi znači i 'skuplju' dionicu, no to, naravno, nije točno – visina tržišne cijene ovisi o valuacijskim pokazateljima, broju dionica i slično. Kod spomenutih kompanija pojedinačne su cijene dionica relativno niske, što dodatno privlači male ulagače koji ulažu sitnije iznose, nadajući se naglim skokovima cijena", ističe Blažeković.

Iako smo još uvijek daleko od kritične mase malih ulagača koji bi usmjeravali kretanje na burzi svojim koordiniranim djelovanjem, imali smo primjera gdje su malo moćniji ulagači, da ne kažemo influenceri, svojim postovima po društvenim mrežama znali utjecati na kretanje cijene pojedinih domaćih dionica.

Tko zna, možda daljnjim jačanjem investitorske zajednice uskoro i u našem burzovnom sokaku budemo imali mogućnost poigrati se financijskom sudbinom kompanija čisto za zabavu, a možda i zaradu.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar