Hoće li hrvatska poljoprivreda ostati bez 1,3 milijarde eura?

Prijedlog novog višegodišnjeg financijskog okvira Europske unije donosi alarmantne vijesti za hrvatsku poljoprivredu. Prema nacrtu Europske komisije, proračun za Zajedničku poljoprivrednu politiku (ZPP) u razdoblju od 2028. do 2034. godine smanjio bi se za čak 22 posto, što za Hrvatsku znači gubitak od 1,3 milijarde eura.

O posljedicama ovog prijedloga za konkurentnost domaćeg agrara u programu Bloomberg Adrije govorio je Mladen Kušeković, vlasnik tvrtke Natura Beef, koji upozorava da su hrvatski poljoprivrednici već sada u nezavidnoj poziciji, a da bi novi udarac iz Bruxellesa mogao biti koban.

Crni scenarij: Skuplja hrana ili propast farmi

Kušeković ističe kako su poljoprivrednici u proteklih deset godina već pretrpjeli realno smanjenje prihoda od preko 30 posto samo zbog inflacije. Najava dodatnih rezova stoga otvara samo dva moguća scenarija, a oba su izrazito nepovoljna.

"Postoje dva moguća scenarija: ili drastično povećanje cijene poljoprivrednih proizvoda, ne samo kod nas, nego na razini cijele Europe, ili s druge strane smanjenje proizvodnje, odnosno prestanak mnogih da se bave tom djelatnošću", upozorava Kušeković.

Situaciju dodatno otežava činjenica da, prema njegovim riječima, država u prethodnom programskom razdoblju nije isplatila svoj udio sufinanciranja, čime su poljoprivrednici ostali zakinuti za iznos koji odgovara jednom cijelom godišnjem proračunu.

Problem prijedloga degresivnog plaćanja po površini

Jedan od prijedloga je i takozvano degresivno plaćanje po površini, koje predviđa smanjenje potpora za veća gospodarstva. Iako je cilj pravednija raspodjela, Kušeković smatra da će u hrvatskim uvjetima takav model izazvati kontraefekt i obeshrabriti okrupnjavanje zemljišta, koje je ključno za modernizaciju i konkurentnost.

"Naši ljudi su vrlo snalažljivi. Da bi se spriječio ulazak u kategoriju onih kojima su smanjenja veća, jednostavno će se registrirati nova i nova obiteljska poljoprivredna gospodarstva", objašnjava. Time će, kako kaže, najviše stradati upravo oni koji su nositelji proizvodnje, dok će se novac nastaviti raspršivati na velik broj neefikasnih gospodarstava. U Hrvatskoj, naime, od ukupno 165.000 registriranih poljoprivrednih proizvođača, stvarnih proizvođača koji žive od svog rada ima tek oko 20.000.

Problem dodatno produbljuju i domaći zakoni. "Zakon o nasljeđivanju je i dalje takav da vi možete do neprepoznatljivosti cijepati poljoprivredne površine, a Zakon o poljoprivrednom zemljištu omogućuje lokalnim samoupravama da određuju zemljišni maksimum, što vodi daljnjem usitnjavanju", ističe Kušeković.

Može li država uskočiti?

Kao jedno od rješenja spominje se i mogućnost da država poveća svoj udio sufinanciranja s 20 na 30 posto. Međutim, Kušeković je skeptičan prema takvoj ideji, podsjećajući na prethodna negativna iskustva.

"Državni proračun, odnosno država, već nas je u prethodnom programskom razdoblju zakinula za dio koji je morala isplatiti", kaže on. Dodaje kako ozbiljne poljoprivredne zemlje u okruženju izdvajaju značajno više. "Pojedine zemlje izdvajaju i do 200 posto na iznos koji poljoprivrednici primaju iz europskog proračuna."

 

Zaključno, smanjenje europskih sredstava dolazi u trenutku kada je hrvatska poljoprivreda već opterećena strukturnim problemima, od usitnjenih posjeda do neadekvatne podrške države. Bez strateškog zaokreta i prepoznavanja poljoprivrede kao ključne djelatnosti za prehrambenu sigurnost, budućnost sektora izgleda vrlo neizvjesno, a posljedice bi mogli osjetiti svi građani kroz više cijene hrane ili manju dostupnost domaćih proizvoda.