Podizanjem praga za ulazak u sustav PDV-a profitirali bi i poduzetnici i država

Podizanje praga za obvezni ulazak u sustav PDV-a sa sadašnjih 60 na 100 tisuća eura godišnjih prihoda ideja je koju više ne zagovaraju samo udruge poduzetnika. Nakon višegodišnje povišene inflacije, o takvom snažnom poreznom rasterećenju se sve glasnije, iako još neslužbeno, govori i u Ministarstvu gospodarstva. Na prvu se to povećanje praga čini kao mjera koja bi smanjila prihode državnog proračuna (koji je od PDV-a samo u prošloj godini inkasirao 17,5 milijardi eura, odnosno 57 posto ukupnih prihoda).

No, porezni stručnjak Vlado Brkanić s RRiF-a, škole za financijski menadžment, u emisiji Spotlight za Bloomberg Adriju iznio je potpuno suprotnu tezu. Prema njegovom mišljenju, takav potez bio bi potpuni win-win scenarij: ne samo da bi rasteretio male poduzetnike, već bi donio I više novca u državnu blagajnu.

Paradoks koji donosi više novca u proračun

Glavni argument protivnika ove mjere jest strah od gubitka proračunskih prihoda, koji od PDV-a u 2024. godini iznose oko 17,5 milijardi eura. Međutim, Brkanić snažno podržava ideju i tvrdi da je takav strah neutemeljen. Smatra kako bi povećanje praga, osim poticanja poduzetništva i rasterećenja paušalnih obrtnika, malih i mikropoduzetnika, zapravo povećalo prihode od PDV-a.

"Već sam rekao, s podizanjem praga, država će dobiti više PDV-a. PDV je apsolutno u korist države zato što onima koji nisu u sustavu to postaje trošak koji neće moći odbiti. Dakle, njima će to povećavati izdatke jer neće moći odbiti PDV jer ne moraju biti u sustavu", pojasnio je Brkanić.

Logika je jednostavna: poduzetnici koji nisu u sustavu PDV-a ne mogu si odbiti pretporez na ulazne račune. To znači da cjelokupni iznos PDV-a koji plate na svoje troškove (nabava opreme, materijala, usluga) postaje konačni prihod državnog proračuna. Uz to, država bi smanjila troškove porezne administracije jer se ne bi morala baviti velikim brojem malih obveznika. Trenutno je u Hrvatskoj 181.386 obveznika PDV-a.

Vrijeme je za nižu stopu PDV-a

Sustav oporezivanja PDV-om u Hrvatskoj temelji se na općoj stopi od 25 posto te sniženim stopama od pet i 13 posto. Brkanić smatra da, unatoč međustopama, postoji prostor za smanjenje opće stope, koja je jedna od najviših u Europi.

"Prostora za smanjenje ja mislim da ima, ali netko mora taknuti u reformu državne uprave od županija, općina, gradova... Ministarstava i prostora ima i bilo bi dobro da se smanji barem na 22 posto, kao što susjedi Slovenci imaju", istaknuo je Brkanić, podsjetivši da je i Hrvatska nekada imala tu stopu.

Usporedbe radi, u Austriji poduzetnici ulaze u sustav PDV-a nakon godišnjeg prometa od 55 tisuća eura, dok se u Sloveniji od 2025. godine prag podiže s 50 na 60 tisuća eura. Europska komisija, napominje Brkanić, drži da bi minimalni prag trebao biti 100 tisuća eura, što koriste i velike države poput Njemačke.

Kompenzacija u porezu na dobit?

No, s obzirom na staru uzrečicu o tome da "ne postoji besplatan ručak", naš sugovornik ističe kako bi Ministarstvo financija, ako usvoji takav prijedlog, moglo potražiti kompenzaciju na drugom kraku poreznih škara. To bi moglo, smatra Brkanić, biti eventualno povećanje poreza na dobit koji danas iznosi 10  posto za poduzeća čiji su prihodi u poreznom razdoblju do 1.000.000 eura. Isti porez iznosi 18 posto za poduzeća s prihodima većim od 1.000.000 eura.

Dok se čeka službena odluka Vlade, rasprava o podizanju praga za ulazak u sustav PDV-a otvara ključna pitanja o efikasnosti i pravednosti poreznog sustava. Brkanićeva analiza pokazuje da mjera koja se naizgled čini kao puko porezno rasterećenje može imati dublje i pozitivnije fiskalne učinke, potičući pritom ono što je hrvatskom gospodarstvu najpotrebnije – razvoj malog poduzetništva.

 

--Cijeli razgovor pogledajte u videu.