Novi zagrebački Generalni urbanistički plan (GUP) stupio je na snagu i potaknuo lavinu rasprava o daljnjem rastu cijena nekretnina. Međutim, arhitekt Janko Kralj iz studija ATAK, gostujući u emisiji Spotlight na Bloomberg Adria TV, tvrdi da je priča o GUP-u kao glavnom krivcu za poskupljenja "dimna zavjesa".
Prema njegovom mišljenju, stvarni uzroci leže u lošim propisima, pohlepi investitora, sumnjivim gotovinskim transakcijama i potpunom ignoriranju tržišta priuštivog stanovanja.
"Dimna zavjesa" i osam godina gradnje po starom
Dok građevinski sektor i dio javnosti upozoravaju da će smanjene mogućnosti gradnje po novom GUP-u dodatno potaknuti rast cijena, Kralj tu tezu odlučno odbacuje. On smatra da je to "smokescreen", odnosno dimna zavjesa industrije koja se drži isključivo teze o ponudi i potražnji.
Čitaj više

Novi zagrebački GUP povećava cijenu novogradnje do 30 posto?
Zagrebački GUP trebao bi biti izglasan 11. rujna.
25.08.2025

Tržište miruje, ali cijene stanova u Zagrebu i dalje rastu – evo zašto
Broj kupoprodaja nekretnina u Hrvatskoj u 2024. pao je za 1,9 posto u odnosu na 2023. godinu.
21.05.2025

Ništa vam nije jasno oko novog zagrebačkog GUP-a? Pročitajte ovo
Mnogo je investitora požurilo s ishođenjem lokacijske i građevinske dozvole.
15.01.2025

Novi GUP poskupljuje kvadrate na Trešnjevci s 5500 na 7500 eura
Dugo očekivani GUP Grada Zagreba, bez sumnje je najvažniji, ali i najkontroverzniji dokument koji je donijela aktualna gradska uprava na čelu s Tomislavom Tomaševićem.
05.09.2025
"Po sadašnjem GUP-u izdano je mali milijun građevinskih dozvola po gradu Zagrebu. Gradit će se još osam godina po tom GUP-u", istaknuo je Kralj, objašnjavajući da novi plan godinama neće imati nikakav stvaran utjecaj na tržište jer su investitori već "ispucali sve moguće parcele" po starim, izdašnijim pravilima. Stoga, priča o GUP-u kao okidaču za nova poskupljenja za njega je promašena i služi skretanju pažnje s pravih problema.
DepositPhotos
Što je uopće stan i zašto svi grade samo luksuz?
Prema Kralju, jedan od ključnih problema je nepostojanje jasnih zakonskih odredbi i standarda o tome što stan uopće jest. U pravilnicima ne postoje precizne definicije minimalnih uvjeta za spavaću sobu, dnevni boravak ili kupaonicu, što investitorima otvara prostor za gradnju nekvalitetnih stanova koje prodaju po astronomskim cijenama.
"Ako pričamo o porastu cijena stanova, a ne znamo što je to stan jer to nismo nigdje napisali, onda u startu ne vodimo pravi razgovor", upozorava Kralj.
On tvrdi da kvadrat dobro projektiranog stana u Zagrebu ne bi smio koštati više od 2500 eura, a sve iznad toga je, kaže posljedica prenapuhanih cijena. U stvarnosti, statistički podaci za prošlu godinu govore da u Zagrebu kvadrat novoizgrađenog stana stoji najmanje 3.000 eura, dok u naseljima poput Trešnjevke, gdje vlada najveća potražnja, cijene nerijetko idu i iznad 4.000 eura.
Dodatni problem naš sugovornik vidi u tome što su investitori fokusirani isključivo na luksuzni segment, dok golemo tržište priuštivog stanovanja ostaje potpuno zanemareno.
"Građevina je kao kad igramo nogomet s deset lopti. Jedna lopta je velika, crvena i vrijedi tri poena – to su luksuzne zgrade. Svi idu za njom, a nitko ne dira devet lopti koje vrijede jedan poen, a koje su priuštivo stanovanje", slikovito je objasnio Kralj, čudeći se što sektor ne prepoznaje ogromnu poslovnu priliku u gradnji za "obične ljude".
Uloga sumnjivog novca i Porezne uprave
Kao još jedan značajan faktor koji utječe na divljanje cijena, Kralj ističe problematičnu praksu kupnje stanova gotovinom, često sumnjivog porijekla. Prema njegovom mišljenju, velik udio gotovinskih transakcija na tržištu nekretnina ukazuje na moguću zonu sive ekonomije ili pranja novca, što dodatno iskrivljuje tržište i čini stanove nedostupnima prosječnim građanima koji kupuju putem kredita.
Zbog toga se zalaže za snažniju aktivaciju Porezne uprave, koja bi trebala puno rigoroznije provjeravati porijeklo novca pri kupnji nekretnina i tako suzbiti špekulativne aktivnosti koje napuhuju cijene.
Pixsell
Tri mjere za obuzdavanje cijena
Kako bi se zaustavilo daljnje divljanje cijena i stvorili uvjeti za razvoj priuštivog stanovanja, Kralj je predložio tri konkretne mjere:
- Osnivanje 'think tankova': Formiranje stručnih timova sastavljenih od urbanista, arhitekata, sociologa, developera i stranih stručnjaka, primjerice iz Beča ili Hamburga. Cilj je pronaći modele održivog urbanizma prilagođene Zagrebu, jer jedan čovjek ili jedna struka ne mogu sami riješiti ovako složen problem.
- Aktivacija periferije: Izrada detaljnih urbanističkih planova koji će, uz ulaganje u infrastrukturu, aktivirati rubne dijelove grada. Time bi se stvorili kontrolirani "ispušni ventili" za gradnju, umjesto da se ona događa stihijski. Važno je, naglašava, da developeri u tim projektima mogu ostvariti zaradu, jer je kapital ključan pokretač.
- Arhitektonski natječaji za priuštivo stanovanje: Potrebno je pitati struku da kroz natječaje ponudi inovativna i ekonomična rješenja za gradnju. Kralj smatra da je tehnologija gradnje koja se danas koristi zastarjela i neadekvatna. Umjesto nepotrebnog luksuza poput kamena u stubištima, treba se okrenuti rješenjima koja nude kvalitetu bez napuhavanja troškova, po uzoru na plansku gradnju Novog Zagreba.
Perspektiva našeg sugovornika ukazuje da problem nepriuštivosti stanova u Zagrebu nije posljedica jednog dokumenta, već spleta loših propisa, tržišne inercije i nedostatka dugoročne vizije. Rješenje, smatra, ne leži u kozmetičkim izmjenama, već u sustavnom i hrabrom zaokretu prema pametnijem i pravednijem planiranju grada.
Cijeli razgovor pogledajte u videu.
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...