Hrvatska se našla na trećem mjestu među članicama Europske unije po rastu cijena stanova u posljednjih godinu dana, pokazuju podaci koje je u utorak objavio Eurostat. Prema tim brojkama, u četvrtom kvartalu prošle godine cijene stanova u Hrvatskoj u prosjeku su bile 16,1 posto više nego godinu dana prije. Cijene su više skočile jedino još u Mađarskoj, gdje su porasle 21,2 posto, te u Portugalu gdje je zabilježen porast od 18,9 posto. Prosjek cijele Europske unije bio je 5,5 posto.
U Hrvatskoj je tako i u posljednjem lanjskom tromjesečju nastavljen niz dvoznamenkastog rasta cijena stanova. Međugodišnje cijene po dvoznamenkastim stopama rastu već sedam tromjesečja za redom i po tome nam u Europskoj uniji konkuriraju jedino Mađarska i Bugarska.
Kad se pogleda nešto dulje razdoblje, situacija s cijenama – kao što to svi manje-više znaju, a brojke još jednom potvrđuju – je tek nešto malo bolja, ali nimalo utješna. Od 2015. do kraja prošle godine cijene stanova u Hrvatskoj skočile su u prosjeku 138 posto što nas stavlja na sedmo mjesto u EU-u.
Čitaj više
Jesu li nekretnine povećale imovinsku nejednakost u Hrvatskoj?
Imovinska nejednakost u Hrvatskoj snažno je porasla posljednjih godina, dok se na razini eurozone takav trend ne vidi. Iako je vrijednost neto imovine rasla u svim skupinama, najbogatija kućanstva povećala su znatno svoj udio.
10.03.2026
Cijene stambenih i poslovnih kvadrata neće padati unatoč padu kupoprodaja. Evo i zašto.
Broj kupoprodaja nekretnina pao za 13,2 posto, ali cijene ne slijede trend zbog snažnih ekonomskih fundamenata i manjka ponude.
19.02.2026
Plaće rastu više od cijena stanova?! Što otkriva analiza Bloomberg Adrijine analitike
U prosjeku, bruto dodana vrijednost (BDV) građevinarstva činila je 6,7 posto BDP-a Hrvatske u 2025., što je osjetno više u usporedbi s 4,5 posto iz 2019. godine.
12.02.2026
Domaći startup pomaže otkriti ozbiljne rizike koji se pri kupnji nekretnine često zanemaruju
Ono što danas ne ulazi u procjenu nekretnine, sutra može odlučivati o kreditu i osiguranju.
06.02.2026
Na samom vrhu je Mađarska gdje je kvadrat stana, prema službenoj statistici, u deset godina poskupio čak 290 posto. Prosjek Europske unije je 65 posto, a najmanje su tijekom proteklog desetljeća cijene rasle u Italiji i Francuskoj, za 18, odnosno 28 posto.
Posvemašnji izuzetak je Finska gdje su cijene stanova u proteklih deset godina uspjele čak i pasti. One su u četvrtom kvartalu 2025. bile 2,5 posto niže nego prije deset godina.
Prema dostupnim podacima Državnog zavoda za statistiku, od 2022. do 2024. u Hrvatskoj se godišnje završavalo više od 15 tisuća novih stanova. Podaci za prošlu godinu još nisu dostupni. Radi se o dvostruko više stanova u odnosu na sredinu prošlog desetljeća, no još uvijek manje nego 2007. ili 2008. kad se gradilo i po više od 25 tisuća stanova godišnje.
Mada je građevinarstvo već godinama jedna od najpropulzivnijih domaćih djelatnosti – lani su izvršeni građevinski radovi u vrijednosti od 7,5 milijardi eura – najnoviji podaci opet ukazuju kako bez obzira na rast broja novih stanova i stagnaciju ili čak i pad broja stanovnika, opet ne dolazi do pada cijena na tržištu nekretnina.
Hrvatska se među državama članicama EU-a nalazi u samom vrhu po udjelu stanara koji žive u vlastitoj nekretnini. Takvih je čak 91 posto i u tome nas nadmašuju jedino Rumunjska, Slovačka i Mađarska. Ta brojka sugerira kako se s problemom kupnje nekretnine po visokoj cijeni zapravo susreće bitno manji udio stanovništva nego je to, primjerice, u Njemačkoj ili Austriji gdje manje od polovice stanara žive u vlastitoj nekretnini.
No onima koji pokušavaju kupiti stan to malo znači. Prosječna cijena kvadrata novog stana u drugoj polovici prošle godine u cijeloj Hrvatskoj bila je 2.861 euro, a u Zagrebu čak i 3.428 eura. Nastave li cijene i dalje rasti dosadašnjim tempom, onima koji sanjaju o vlastitom stanu u Hrvatskoj ostat će samo snovi.