Hrvatska se po rastu cijena stanova i dalje nalazi pri samom vrhu među državama članicama Europske unije, a u trećem tromjesečju 2025. cijene stambenih kvadrata skočile su po najvišoj stopi još od početka 2023. godine. Prema priopćenju Državnog zavoda za statistiku objavljenom u petak, cijene stambenih objekata u trećem kvartalu prošle godine bile su u prosjeku 13,8 posto više nego godinu prije.
Posljednji puta je tako visoki međugodišnji porast zabilježen u prvom kvartalu 2023. godine kad je godišnji skok cijena bio 14 posto. U međuvremenu, sve do prvog tromjesečja 2025. moglo se činiti kako nesmiljeni rast cijena stanova ipak usporava, no tada je došlo do preokreta i on je opet počeo ubrzavati.
Podaci Eurostata, također objavljeni u petak, pak pokazuju kako su od država članica EU-a na godišnjoj razini rast cijena stanova viši od Hrvatske imali samo Mađarska, Portugal i Bugarska. U Mađarskoj su cijene porasle 21 posto, Portugalu 18, a u Bugarskoj 15 posto. Na razini cijele Unije prosječni porast cijena bio je 5,5 posto, a u Finskoj su one čak i snižene za tri posto.
Čitaj više
Može li država "otključati" prazne stanove i zaustaviti rast najamnina?
APN-ov program priuštivog najma cilja na nekretnine koje su prazne najmanje dvije godine.
29.12.2025
Novi Zakon o gradnji - smanjenje birokracije ili uvod u kaos?
Uvodi se kategorija 'manje zahtjevne zgrade' za koju je dovoljan samo idejni projekt.
16.12.2025
Kreće "priuštivi najam" - Može li napuniti prazne stanove?
Država nudi stabilne prihode vlasnicima praznih stanova, no pitanje je hoće li to biti dovoljno?
26.11.2025
Hrvatska među najnepriuštivijim tržištima stanovanja u EU, evo tko je najviše pogođen
Prema međunarodnim izračunima, u Hrvatskoj je potrebno oko 238 mjesečnih plaća za stan od 100 m².
19.11.2025
Što se događa na domaćem tržištu nekretnina? Zašto su Slovenci stali na kočnicu
Krajem 2024. ukupna vrijednost nekretnina u vlasništvu Slovenaca iznosila je 2,2 milijarde eura.
04.11.2025
Kvartalni podaci ne daju previše utjehe. U odnosu na drugo lanjsko tromjesečje cijene stanova u Hrvatskoj u trećem su bile više za 2,9 posto. Taj je skok nešto niži nego u prva dva kvartala kad je premašivao četiri posto, no i dalje nas stavlja blizu vrha Europske unije.
Viši kvartalni skok cijena stanova imali su samo Latvija, Slovačka te već spomenuti Portugal, Bugarska i Mađarska. U susjednoj Sloveniji cijene su na kvartalnoj razini čak i snižene za 1,1 posto, pokazuju podaci Eurostata.
Iz priopćenja DZS-a može se vidjeti kako su u posljednje vrijeme nešto brže rasle cijene postojećih stanova u odnosu na novogradnju. Također, cijene u Zagrebu i kontinentalnom dijelu Hrvatske rasle su brže nego one na Jadranu.
Mada za one koji priželjkuju kvadrat s pogledom na more to na prvu može izgledati utješno, moguće je kako je sporiji rast cijena na Jadranu samo posljedica nešto viših inicijalnih cijena u odnosu na ostatak Hrvatske.
Dulje vremenske serije pokazuju kako su cijene u cijeloj Hrvatskoj lani u trećem kvartalu bile u prosjeku 130 posto više nego 2015. godine. Kvadrati novih stanova, usprkos senzacionalističkim brojkama koje se redovito mogu vidjeti u oglasnicima, bili su prosječno 85 posto skuplji nego prije deset godina, dok je kvadratni metar već postojećeg stana u istom razdoblju poskupio 139 posto. Stanovi u Zagrebu u deset godina poskupili su 157 posto, a oni na Jadranu 113, pokazuju brojke DZS-a.