Novi zagrebački GUP povećava cijenu novogradnje do 30 posto?

Nakon višemjesečnog natezanja i tri povratka na doradu, Ministarstvo prostornog uređenja prihvatilo je konačnu verziju Generalnog urbanističkog plana grada Zagreba koju je predložio gradonačelnik Tomislav Tomašević.

GUP bi se, kao najvažniji gradski dokument prostornog planiranja, trebao naći na sjednici zagrebačke Gradske skupštine 11. rujna. Zbog značajno smanjenih mogućnosti izgradnje koje predviđa usred ionako prevelike potražnje za stanovima, pojedini investitori procjenjuju da bi cijene novogradnje u Zagrebu mogle skočiti i do 30 posto, ističe za Bloomberg Adria TV Danijel Babić, direktor arhitektonskog ureda Famoz. Smatra da su nova pravila u GUP-u primjerenija gradu poput Samobora, a ne metropoli.

"Poskupljenje je za očekivati, jer su izmjene GUP-a dosta rigidne u smislu mogućnosti izgradnje. Cijene u Zagrebu diktirane su oskudnom ponudom. Ako nove izmjene još smanje tu ponudu, možemo očekivati daljnji rast cijena. Rast će i cijene zemljišta. Teško je procijeniti koliko će poskupjeti nekretnine, ali procjene nekih investitora su da će povećati cijene stanova do 30 posto s danom stupanja na snagu novog GUP-a", kaže Babić.  

GUP određuje što se gdje smije graditi: stambene, poslovne, industrijske zone, prometna infrastruktura, javne površine. Određuje gdje će biti parkovi, vrtići, škole, bolnice, prometnice, javni prijevoz. On je zakonski obvezujući dokument i svaka građevinska dozvola, investicija ili preuređenje prostora mora biti u skladu s GUP-om.

Remetilački faktor u pokušaju dogovora bila su i politička neslaganja. Naime, HDZ-ov ministar prostornog uređenja Branko Bačić triput ga je vraćao na doradu zagrebačkom gradonačelniku Tomislavu Tomaševiću (stranka Možemo!), dok je Tomašević isticao kako HDZ političkim pritiskom na gradsku upravu štiti interese podobnih građevinskih investitora, a ne građana. Što smo na kraju dobili?  Manje od onoga što je Zagrebu potrebno, objašnjava naš sugovornik.

"Rekao bih da finalna verzija GUP-a nije primjerena metropoli. Više ide ka tome da Zagreb bude jedan prosječan hrvatski grad s gradnjom koja više odlikuje Samobor ili Vinkovce, a ne metropolu. U GUP-u nedostaje prepoznavanje toga da je ovo glavni grad, i da veća gustoća izgrađenosti i stanovanja omogućuje više sadržaja. Ona tema o kojoj se raspravljalo u GUP-u, o zelenim i društvenim zonama i o prijevozu - da bi to mogli realizirati, upravo morate imati veću gustoću stanovanja", dodaje Babić.

Ključna neslaganja vrtjela su se i oko pravila izgradnje na privatnim, ne samo javnim parcelama. Ministarstvo je dostavljalo stotine primjedbi (iz različitih resora poput zaštite okoliša, prometa, infrastrukture).

"Grad je inzistirao na arhitektonskim natječajima na privatnim parcelama, i na očuvanju zemljišta za buduće odluke o tome kako će se graditi. Zakon ne dopušta arhitektonske natječaje na privatnim parcelama, i inzistira na mogućnosti izgradnje ako uvjeti postoje. Grad je zato morao korigirati GUP sukladno smjernicama Ministarstva", zaključuje Babić.

Cijeli razgovor pogledajte u videu.