Cijene nekretnina rastu dok troškovi gradnje skaču - tko još može kupiti stan?

Nedavno objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) za lipanj otkrivaju kompleksno stanje u hrvatskom građevinskom sektoru. Troškovi i vrijednost investicija rastu, ali taj rast ne bilježi se u fizičkom obujmu gradnje. 

Iako je u lipnju porastao broj izdanih građevinskih dozvola za 1,2 posto u odnosu na lipanj prošle godine, od prvog do šestog mjeseca broj dozvola je pao za 0,6 posto u usporedbi s istim razdobljem 2024. S druge strane, vrijednost radova u lipnju porasla je za čak 30,3 posto u odnosu na lanjski lipanj i dosegnula 599,1 milijun eura. 

Što to znači za strukturu tržišta pitali smo Jelenu Kravoščanec Todorović iz Opereta nekretnina. 

"To znači da se danas gradi manje, ali skuplje. Troškovi su visoki, od same cijene zemljišta, do radne snage i građevinskog materijala. Uz to, raste i broj projekata koji su višeg standarda. Tu govorimo o energetskoj učinkovitosti ili detaljima koji postaju novi standard gradnje," kaže Kravoščanec Todorović za Bloomberg Adria TV. 

To su, primjerice, podno grijanje, električne rolete, komarnici, dodaje: "Mijenja se struktura samog tržišta gdje se u novogradnji sve više traži kvaliteta." 

Manje planiranih stanova, više kvadrata

Pao je i broj planiranih stanova u odnosu na prošlogodišnji lipanj, i to za 10,4 posto, dok prosječna površina planiranog stana premašuje 94 metra kvadratna. Kravoščanec Todorović naglašava kako su veći stanovi na tržištu dugo vremena nedostajali te kako za njih itekako ima kupaca. 

"Investitori te veće stanove prodaju kupcima koji su više platežne moći, a s druge strane kupci koji su ograničeni cijenama ili kreditnom dostupnošću traže neka druga rješenja. Istovremeno, na tržištu imamo mlade koji najčešće kupuju stanove u kvadraturi od nekih 50 do 70 kvadrata, a njima je svejedno je li riječ o starogradnji ili novogradnji," objašnjava. 

Problem današnjeg tržišta je općenito nedostatak stanova, odnosno ponude koja bi pratila visoku potražnju, ističe. 

Stanovi od 90 kvadrata su stanovi koji možda mijenjaju stanovanje u kućama, objašnjava, i teško je reći hoće li doći do promjene trendova u budućnosti: "Sada govorimo o obiteljskim stanovima koji su se počeli pojavljivati na tržištu kao posljedica potrebe."

Na prvi pogled, pad od 10,4 posto može izgledati kao privremeni zastoj, dodaje. "Međutim, kada to stavimo u kontekst visokih troškova gradnje i strožih uvjeta za dobivanje kredita, onda je jasno zašto su investitori sve oprezniji." 

Problem predstavlja i nedostatak prostora za gradnju većih stambenih kompleksa, no u tijeku je priprema zakona o priuštivom stanovanju. Riječ je o nacionalnom programu stambene politike koji uključuje aktiviranje stanova koji se ne koriste za stanovanje, odnosno revitalizaciju starih i napuštenih objekata. 

"Ako sve to skupa bude profunkcioniralo kao što je planirano, to bi moglo djelovati na samo tržište, ali učinci svega toga tek će se vidjeti kroz neko dulje razdoblje," kaže, budući da se stambeno tržište sporo mijenja. 

'Pad infrastrukturnih projekata može biti znak šireg usporavanja'

Kada je riječ o segmentu takozvanih "ostalih građevina", u što spadaju i infrastrukturni projekti, tu se bilježi drastičan pad. Predviđena vrijednost radova u toj kategoriji, pokazuju podaci DZS-a, pala je za 48 posto u odnosu na lipanj 2024.

Pad u gradnji infrastrukture uvijek treba razmotriti ozbiljno, upozorava Kravoščanec Todorović. "Ako se stane ili uspori s ulaganjem u promet, energetiku i javne zgrade, to automatski smanjuje ukupnu gospodarsku aktivnost ili na neki način narušava povjerenje investitora." 

Zagreb | Goran Stanzl/Pixsell

Moguće je da bi se hlađenje tog segmenta s vremenom moglo preliti i na stanogradnju, "jer ako se ne gradi infrastruktura, onda se otežava i razvoj novih stambenih zona. To potencijalno može biti znak šireg usporavanja."

Kako će izgledati ostatak godine? 

I dalje je najveći problem današnjeg tržišta u nedostatku adekvatne ponude, ističe, ali dodaje: "Uz povoljne makroekonomske uvjete moguće je povećati izgradnju stanova, kako u privatnom sektoru, tako i kroz programe POS-a." 

"Ako ove mjere stambene politike budu imale dobre provedbene aktivnosti, što ćemo tek vidjeti, onda bi se na tržištu mogli pojaviti i neki projekti koji trenutno nisu u opticaju, bilo kroz prodaju ili kroz najam," kaže, što bi dovelo do smanjenja pritiska na tržište. "Isto tako, ukoliko dođe do rekonstrukcije i prenamjene napuštenih objekata koji bi se trebali prenamijeniti u stambene komplekse, i to bi moglo pomoći pritisku. Postoji dobar potencijal za postizanje stabilnosti na tržištu." 

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar