EU ulaže milijarde u inovacije. Hoće li Hrvatska znati iskoristiti priliku?

Prema službenim podacima, ukupni bruto domaći izdaci za istraživanje i razvoj u 2023. iznosili su 1,39 posto BDP-a ili oko 1,08 milijardi eura, dok je europski prosjek bio viši, na 2,22 posto BDP-a. Udio državnih ulaganja pritom je pao s 0,68 posto BDP-a u 2023. na 0,62 posto u 2024. U istom razdoblju, izdvajanja na razini EU-a također su se smanjila, ali marginalno, s 0,72 na 0,71 posto BDP-a, ali su u apsolutnim iznosima porasla, sa 123,6 na 127,9 milijardi eura.

U takvom kontekstu, Europska komisija najavljuje nova ulaganja u istraživanja i inovacije, dok Hrvatska u rujnu otvara natječaj IRI S3 s ukupno 191 milijunom eura bespovratnih sredstava.

Taj iznos od 1,39 posto BDP-a u kontekstu Hrvatske rekordan je, objašnjava za Bloomberg Adria TV Zoran Aralica, predstojnik Odjela za inovacije, poslovnu ekonomiju i ekonomske sektore na Ekonomskom institutu u Zagrebu. "Prije deset godina, to je izgledalo mnogo skromnije, 0,7 posto BDP-a. Zahvaljujući sudjelovanju hrvatskih poduzeća i ostalih institucija u europskim programima, uspjeli smo doseći tu brojku od 1,39 posto. To je zasad (...) solidan uspjeh." 

Što se privatnog sektora tiče, "glavnina tih poslovnih ulaganja u istraživanje i razvoj je koncentrirana u okviru informatičkih djelatnosti, što znači da u biti postoji veći kapacitet diverzifikacije ulaganja i u ostale oblike industrije", dodaje. "Treba znati (...) da hrvatska industrija tradicionalno nije toliko oslonjena na istraživanje i razvoj, već više na standardizirane aktivnosti, odnosno ono što se prije 30-40 godina nazivalo radno intenzivne djelatnosti." 

Prilike za Hrvatsku

Pitali smo kako Hrvatska može iskoristiti sve prilike koje su na stolu u kontekstu najava Europske komisije o snažnijem ulaganju u inovacije.

Hrvatska prije svega mora poštivati mehanizme evaluacije koji već postoje, kaže Aralica. "Kod nas je prisutan (...) sinusoidni razvoj, što znači da u jednom razdoblju postoji jaki upravljački mehanizam u upravljanju ukupnim EU-ovim sredstvima. To je bilo u razdoblju od 2018. do 2020., a on je odjednom nestao. Odlukom Hrvatske vlade ponovno je vraćeno inovacijsko vijeće, no nitko ne zna objasniti zašto tih pet godina nije bilo tih jakih mehanizama."

Definitivno je potrebno jačanje tih upravljačkih mehanizama, ističe, "a zatim prepoznavanje javnih politika koje mogu komplementarno djelovati na jačanje inovacijsko-istraživačkog kapaciteta jer, u biti, ako nemate učinkovita poduzeća, onda nemate ni učinkovite inovacije ni istraživanje i razvoj."

"To trebaju biti nacionalne politike, a ne politike koje su na razini pojedinih ministarstava i na kraju, vrlo značajne, a Hrvatska to na neki način i prati, su strategije i akcijski planovi vezani za razvoj umjetne inteligencije koja je danas jako vezana za inovacije i istraživanja i razvoj."

Kroz evaluacijske mehanizme, država mora osvijestiti da se ti programi ne odnose samo na tvrtke koje su dobile ta sredstva, već treba dokazati da postoji i efekt na one tvrtke koje ne sudjeluju: "Mora se pokazati određeni demonstracijski učinak, odnosno tehnološki napredak, da pojedine usluge koje su predmet nekih poticaja kasnije koriste u praksi. Takva dobra praksa može se demonstrirati putem jakih upravljačkih mehanizama koji će uključivati i poduzeća, javni sektor, unutar samog mehanizma odlučivanja."

"Sinergija će postojati, to je nepobitno. Ta sredstva će biti solidno potrošena. Naša poduzeća su, kao i znanstveni sektor i konzultanti koji raspisuju te natječaje, spremna za takav pipeline", kaže Aralica. "Međutim, (...) javnost treba znati (...) da ta suradnja mora biti kontinuirana i iz više izvora. Ne može se cijela S3 strategija svoditi na pitanje upotrebe sredstava unutar IRI-ja, već (...) mora imati puno širi, kako se to naziva u EU-u, transformativni učinak na gospodarstvo. Nije dovoljan IRI, ali on jest jedan od primjera kako se potiče suradnja između poslovnog i znanstveno-istraživačkog sektora."

 

--Cijeli razgovor pogledajte u videu.