Hrvatska vlada usvojila je nacionalni plan stambene politike do 2030. godine, koji predstavlja prvi krovni strateški dokument za povećanje dostupnosti priuštivog stanovanja, unaprjeđenje održivosti i optimalno korištenje prostora za stanovanje. Uz njega, donesen je i akcijski plan za razdoblje od 2025. do 2027., vrijedan 683 milijuna eura. Vlada je uputila i prijedlog izmjena Zakona o društveno poticanoj stanogradnji u Sabor, s ciljem povećanja ponude priuštivih stanova. Plan uključuje i aktivaciju praznih stanova te poticanje dugoročnog najma. No, hoće li sve te mjere imati konkretan učinak na tržište nekretnina? O tome smo razgovarali s Borom Vujevićem, vlasnikom agencije Opereta iz Zagreba.
Očekivanja od novog plana
"Prije svega, pohvalno je što se napokon počelo sustavno baviti ovim problemom i što smo dobili neki plan. Krenuli smo, sada ćemo vidjeti koliko ćemo biti učinkoviti i dokle ćemo s tim planom stići," kaže Vujević, dodajući kako u kratkom razdoblju ne očekuje značajne rezultate. "Vidjet ćemo kroz dulji period kako će se to odraziti na tržište, ali važno je uključiti i druge faktore koji utječu na stanje na tržištu nekretnina. Tek u kombinaciji s drugim mjerama mogu se postići očekivani rezultati."
Pad prometa, rast cijena
Već više od godinu dana primjetan je pad prometa nekretninama, dok su cijene nastavile rasti. Očekuje li se nastavak tog trenda u 2025. godini ili stabilizacija?
Čitaj više
Hrvati okreću leđa rabljenim stanovima, a cijene novogradnje ruše rekorde
Cijene stanova u Hrvatskoj rastu, ali prodaja pada. Stručnjakinja Lana Knežević objašnjava razloge i komentira mjere stambene politike.
20.03.2025
Novogradnja ili adaptacija – što je isplativije?
Kratak pogled na oglasnike pokazuje da novogradnje u širem centru Zagreba nema ispod 3,3 tisuće eura po kvadratu.
20.03.2025
Kvadrat novog stana lani dvostruko skuplji nego 2016.
U Zagrebu cijena kvadratnog metra novog stana došla na milimetar do 3.000 eura.
07.03.2025
Gotovo 40 posto nekretnina u Hrvatskoj završilo u stranim rukama, interes ne jenjava
Stranci su i u 2024. zadržali visok udio na tržištu nekretnina, a najviše kupuju gotovinom.
10.02.2025
"Očekivali smo stabilizaciju prošle godine, ali umjesto toga svjedočili smo značajnom rastu cijena i blagom padu prometa. Primjerice, u Istri je promet pao za oko 30 posto, dok je u Zagrebu pad iznosio šest posto. Ipak, u nekim područjima promet je čak i rastao, pa sveukupno gledano, pad nije bio toliko izražen koliko se očekivalo," objašnjava Vujević.
Prema njegovim riječima, ovogodišnji trendovi ovisit će o više faktora, poput inflacije, kreditne politike banaka te novih mjera koje Vlada planira implementirati. "Uz to, promjene u poreznoj politici također će imati ulogu. No, najizglednije je da će doći do usporavanja rasta cijena u odnosu na prošlu godinu, a moguća je i korekcija precijenjenih nekretnina, posebice polovnih stanova. Kod novogradnje, blagi rast bi se mogao nastaviti zbog visokih troškova izgradnje," dodaje.
Koliko će rasti cijene novogradnje?
Jedno od ključnih pitanja jest hoće li cijene novogradnje u Zagrebu nastaviti rasti. "Ne može biti jeftinija nego danas, s obzirom na visoke troškove zemljišta, građevinskog materijala i radne snage," istaknuo je Vujević.
Osim toga, Zagrebu bi dodatni pritisak na cijene mogla donijeti izmjena Generalnog urbanističkog plana (GUP). "Ako novi GUP stupi na snagu, smanjit će se mogućnost izgradnje, što bi moglo dovesti do daljnjeg rasta cijena stanova," upozorava.
PIXSELL
Prazni stanovi - rješenje ili mit?
Potpredsjednik Vlade Branko Bačić izjavio je da bi se na tržište moglo staviti u funkciju 10 posto od procijenjenih 300 tisuća praznih stanova. No, neke procjene govore i o čak 600 tisuća neiskorištenih stambenih jedinica.
"Ne znam ima li ih zaista 300 tisuća, ali ono što je sigurno jest da se ne nalaze svi u atraktivnim područjima. Mnogi su u regijama gdje je teško pronaći kupca ili najmoprimca. Takvi dijelovi Hrvatske i dalje postoje i na njih se ne može računati u kontekstu rješavanja stambenog problema u velikim gradovima," objašnjava Vujević.
Osim toga, dodaje kako su mnogi vlasnici kupili stanove kao oblik investicije, čime su sačuvali vrijednost novca od inflacije. "Zbog toga oni neće nužno staviti nekretninu na tržište samo zato što je uveden porez. Međutim, ono što je ključno jest povećanje pravne sigurnosti najmoprimaca i najmodavaca. Danas, ako iznajmite stan, a najmoprimac vam ne plaća, imate problema s naplatom i povratom svoje imovine. To odvraća mnoge vlasnike od iznajmljivanja i zbog toga dio nekretnina ostaje izvan tržišta."
Zaključuje kako će se dio stanova ipak aktivirati, pogotovo ako se legaliziraju postojeći ugovori o najmu koji nisu bili prijavljeni. "Vlasnici će ih prijaviti kako bi izbjegli plaćanje viših poreza, što može povećati ponudu na tržištu najmova," smatra Vujević.
--Cijelu emisiju pogledajte na Bloomberg Adria TV-u.