Digitalni euro sve je bliže stvarnosti. Dok udio gotovine u transakcijama u eurozoni od 2019. do 2024. pada sa 68 na 40 posto, Europska središnja banka naglašava da bi novi oblik zajedničke valute mogao postati ključan za monetarnu suverenost kontinenta. Zasad se većina bezgotovinskih plaćanja oslanja na međunarodne kartične sustave, što otvara pitanje strateške ovisnosti.
Prema ECB-u, digitalni euro bio bi elektronski ekvivalent gotovine. Njegova uloga nije zamijeniti, već nadopuniti fizički novac, uz jamstvo privatnosti i mogućnost offline plaćanja.
Politička volja za financijsku suverenost nedvojbeno postoji, kaže za Bloomberg Adria TV Filip Šaravanja, predsjednik Udruge za blockchain i kriptovalute.
Čitaj više
Euro pada, presudio mu trgovinski sporazum
Euro je na putu prema najgorem tjednom padu u odnosu na dolar u tri godine, jer su se na tržištu pojavile sumnje u ekonomski utjecaj trgovinskog sporazuma Europe sa Sjedinjenim Državama.
01.08.2025
Zajam na temelju udjela u fondovima - kako do gotovine bez prodaje ulaganja?
Kolateral u obliku udjela osigurava niže kamatne stope u usporedbi s nenamjenskim kreditima.
22.07.2025
Slab dolar potiče zemlje u razvoju da izdaju obveznice u eurima. Koje su najprivlačnije?
Zajmoprimci iz zemalja u razvoju iskorištavaju potražnju kako bi se diverzificirali od dolara.
21.07.2025
Nvidia i bitcoin na novim rekordima. Da, u dolarima, ne i u eurima.
Imovina Europljana u dolarima smanjila se, no snažan euro donosi povoljnije kupnje u dolarima.
10.07.2025
"Imali smo PSD2, imali smo više inicijativa vezanih za capital markets union", govori. Sada je tu i digitalni euro, "možda i najjača, najpompoznije najavljena" inicijativa.
No politička odlučnost nije dovoljna. "Kada postoji samo politička volja", navodi, uvijek je rizik "da to ne bi bilo kao ključ koji ostaje u bravi ili nas vodi u praznu prostoriju". "Mislim da je ključan problem tu političku volju pretočiti u realnost, a to (...) u Europi najčešće šteka jer se fokusiramo na 200 stranica tehničkih implementacija (...) i zadovoljenje različitih političkih interesa" koje teško mogu dovesti do efikasne provedbe.
Kako će digitalni euro konkretno izgledati, još nije jasno. Šaravanja podsjeća na primjer SAD-a, gdje je u srpnju donesen Genius Act, zakon koji regulira stablecoinove. Njime se postavljaju pravila za izdavače, čuvanje imovine i zaštitu potrošača.
Genius Act nije se "previše pravio pametan", tvrdi Šaravanja. "Vidjeli su što je zaživjelo u privatnom sektoru i odlučili (...) tu utabanu stazu pretvoriti u brzu tračnicu. U Europi još uvijek imamo neodređene želje", kaže. Prema njegovu mišljenju, rješenje je u javno-privatnom partnerstvu: javni sektor postavlja principe, a privatni ih provodi. No ostaje ključno pitanje odgovornosti: tko snosi posljedice ako sustav zakaže?
Balansiranje između sigurnosti, inovacija i brzine implementacije bit će najveći izazov.
U tom kontekstu pojavila se i ideja da se digitalni euro izgradi na javnim blockchainovima umjesto na zatvorenim sustavima. Šaravanja to smatra jedinim realnim putem: "Mislim da je korištenje javnog blockchain sustava jedini način da ova inicijativa i uspije."
Dodaje i da blockchain već dokazuje kako se privatnost može osigurati: "Imate poznate blockchain sustave koji su javni, ali anonimiziraju transakcije. Ako se ECB odluči za taj put, sigurno može ponuditi aplikativna rješenja koja će u legitimnim i legalnim uvjetima omogućiti da korisnici imaju anonimizirane transakcije, odnosno potrebnu razinu privatnosti."
Za građane bi najveća vrijednost digitalnog eura bila u tome što ga, poput gotovine, izravno izdaje središnja banka. "Ima najveću moguću razinu povjerenja koju možete imati u pravnom sustavu", ističe Šaravanja. Dodaje da prosječan korisnik možda neće razmišljati o institucionalnim aspektima, već o brzini i dostupnosti, ali da ECB ima političke i regulatorne instrumente kojima može osigurati bolju infrastrukturu za platni promet u cijeloj Europi.
Cijeli razgovor pogledajte u videu.
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...