Milijuni praznih radnih mjesta i demografska kriza prijete usporavanjem gospodarskog rasta u Europskoj uniji. EU trenutačno gubi oko jedan milijun radno sposobnih osoba godišnje, što predstavlja ozbiljan udarac na radnu snagu i održivost gospodarstva. OECD predviđa da će do 2060. radno sposobna populacija (20-64 godina) u prosjeku pasti za osam posto, a u čak četvrtini OECD zemalja i za više od 30 posto.
U Njemačkoj je trenutačno otvoreno više od milijun radnih mjesta koje nitko ne popunjava. U Hrvatskoj je stanje značajno bolje - zaposlenost je u srpnju 2025. bila na zavidnim razinama - ukupno je zaposleno 1 770 943 osobe. Stopa zaposlenosti (15-64 godina) iznosila je 51,2 posto, što je porast za 2,9 postotnih poena u odnosu na 2020. U Hrvatskoj je u Q1 bilo oko 22.176 slobodnih radnih mjesta.
Ključni problem postaje nedostatak vještina. Prema istraživanju ManpowerGroupa iz 2023., čak 75 posto poslodavaca u 21 europskoj zemlji imalo je problema pronaći radnike s odgovarajućim vještinama, naspram 42 posto pet godina ranije. Ekonomski analitičar Predrag Bejaković za Bloomberg Adria TV ističe kako je demografska struktura ozbiljan problem koji prijeti rastu Europe jer smanjuje bazu radno sposobnog stanovništva i povećava pritisak na mirovinske i zdravstvene sustave.
Čitaj više
Koliko ljudi u Hrvatskoj zaista radi u turizmu?
Turizam se u Hrvatskoj doživljava kao odlučujući čimbenik ekonomskog opstanka, pa mediji i analitičari neumorno prate brojke turista, gužve, cijene i učinke sezone. Iako se sezona gotovo uvijek pokaže uspješnom, društveni stavovi osciliraju između ovisnosti o turizmu i nelagode koju njegova prekomjerna prisutnost izaziva.
25.06.2025
Priča koju nitko ne preispituje – sve što znamo o hrvatskoj industriji možda je potpuno pogrešno
Medijske, političke i stručne rasprave o industriji su u Hrvatskoj površne, iskrivljene i sa zastarjelim postavkama.
11.06.2025
Hrvatska se dubinski promijenila, nezaposlenost više nije problem
U desetljeću, od početka 2015. do kraja 2024., Hrvatska je smanjila stopu nezaposlenosti s 19 na manje od pet posto. Ukupno je danas 363 tisuća više zaposlenih nego početkom 2015. Pregovaračka moć na tržištu rada prebacila se s poslodavaca na radnike.
18.04.2025
IT i građevina najsektori za zapošljavanje u zadnjih pet godina, financije razočarale
U dva sektora stvoreno je 50 tisuća radnih mjesta.
03.03.2025
"U Hrvatskoj je posebno izražen zbog iseljavanja stanovništva i niske stope fertiliteta. Nema jednostavnog rješenja, potrebno je ili automatizirati poslove koje možemo, ili zadržati radno sposobne na tržištu rada, ili aktivirati one koji nisu na tržištu rada", kaže Bejaković.
Naš sugovornik dodaje kako, uz manjak ulaganja u istraživanje i razvoj - obrazovni sustav i dalje ne uspijeva pratiti tržište rada: "Zdravstvo, ICT sektor, digitalna i zelena ekonomija su ključni nositelji budućeg rasta. No, obrazovni sustav kaska za potrebama tržišta - nedostaje praktičnih vještina i STEM kompetencija. Kurikulumi trebaju bolje usklađivanje s tržištem rada, ali to je dug proces. Istovremeno, tu je i pravna nesigurnost investitora zbog čestih zakonskih promjena i birokracija i dalje odbijaju investitore, iako se situacija postupno poboljšava", naglašava Bejaković.
--Cijeli razgovor pogledajte u videu.
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...