Hrvatska se dubinski promijenila, nezaposlenost više nije problem

U Hrvatskoj su se zadnjih godina događale velike promjene koje sugeriraju da treba korjenito mijenjati percepciju o socioekonomskim uvjetima u njoj. To nije lagan zadatak jer se negativna percepcija Hrvatske stvarala desetljećima, uglavnom s dobrim razlogom.

Dogodile su se dvije radikalne promjene. Prva je veliki rast broja zaposlenih u Hrvatskoj, rast stope radne aktivnosti i pad broja nezaposlenih. Činjenica da Hrvatska prvi put u svojoj povijesti nema problem visoke nezaposlenosti fantastična je sama po sebi. Druga važna promjena, povezana s prvom, to je da je Hrvatska postala država u koju više ljudi useljava nego što iz nje iseljava.

Dakako, Hrvatska nije sasvim promijenila smjer razvoja. Stari problemi niske produktivnosti, slabog izvoza, prevelikog oslanjanja na turizam, neefikasnih državnih institucija, korupcije i neodrživosti ključnih društvenih sustava (mirovinski i zdravstveni) još su tu.

Tržište rada se u Hrvatskoj zadnjih godina korjenito promijenilo. Davno su prošli dani kada se na jedno radno mjesto prijavljivalo po stotinu i više kandidata, kada se slalo na stotine molbi za posao da bi se dobilo na desetke odbijenica i nekoliko poziva na testiranje, kada se nije borilo za veću plaću jer je bilo kakva bila dobra i kada je visoka nezaposlenost uništavala cijelu generaciju mladih.

Danas je pregovaračka moć više u rukama potencijalnih radnika nego poslodavaca. Više ne funkcionira mantra "ako nećeš ti, ima tko hoće". Dobar radnik se više cijeni, a čak se i loše radnike pokušava zadržati jer je bazen nezaposlenih gotovo presušio.

U desetljeću su se dogodile velike promjene. Brojke govore same za sebe. Na početku 2015. je u Hrvatskoj bilo 1,37 milijuna zaposlenih, a na kraju 2024. njih 1,74 milijuna, preciznije 364.333 više. U istom je razdoblju broj nezaposlenih pao s 329.230 u siječnju 2015. na 91.563 u prosincu 2024.

Stopa nezaposlenosti je početkom 2015. bila iznad 19 posto, a do sredine 2024. smanjila se na ispod pet posto. Nezaposlenost i zaposlenost su u Hrvatskoj jako ciklične zbog utjecaja turističke sezone, pa će u prvih nekoliko mjeseci 2025. broj nezaposlenih blago narasti, odnosno zaposlenih se smanjiti, ali bi već od iduće godine stopa nezaposlenosti iznad pet posto u Hrvatskoj mogla postati stvar prošlosti.

Niska stopa zaposlenosti u Hrvatskoj

Hrvatska još uvijek ima relativno nisku stopu zaposlenosti stanovništva između 20 i 64 godine u odnosu na ostatak EU-a. Prosjek EU-a je 75,8 posto, najbolje zemlje su iznad 80 posto (rekorder je Nizozemska s 83,5 posto), a Hrvatska ima stopu zaposlenosti od 73,6 posto. Gore su Rumunjska, Grčka, Italija, Španjolska i Belgija.

Postotak zaposlenosti stanovništva uvijek je veći kod visokoobrazovanih, a najmanji kod niskoobrazovanih. Kod osoba s tercijarnom razinom obrazovanja (fakultet i više) i sekundarnom razinom obrazovanja (srednja škola) postotak zaposlenosti stanovništva u Hrvatskoj snažno je rastao od 2015. do 2024. Osnovna razina obrazovanja i niže ne pokazuje znakove značajnog poboljšanja.

Zaposlenost osoba s tercijarnom razinom obrazovanja narasla je sa 78,8 posto 2015. na 87,2 posto 2014. Zaposlenost onih sa sekundarnom razinom obrazovanja najviše je narasla, s 59,6 posto 2015. na 71,9 posto 2024. Kod primarnog i nižeg obrazovanja nije bilo većih pomaka, a stopa zaposlenosti kreće se oko 40 posto.

Oporavak nakon dna ciklusa

Rast broja ukupno zaposlenih, pad broja nezaposlenih i povećanje postotka zaposlenosti stanovništva indikatori su velikog poboljšanja ekonomskih, a time i životnih uvjeta u Hrvatskoj.

Navedeni pokazatelji samo su dio uzlaznog ekonomskog trenda koji u Hrvatskoj traje od 2015. Godina 2014. bila je najniže razdoblje u kojem se Hrvatska nalazila od 2006. To je bilo dno poslovnog ciklusa i vrhunac perioda koji možemo nazvati "izgubljeno desetljeće", jer od 2008. do 2018. Hrvatska nije ostvarila nikakav relativni pomak u standardu, tj. 2008. je bila jednako udaljena od prosjeka EU-ova BDP-a po stanovniku kao 2018., za 64 posto.

Dno je dosegnuto 2014., na 60 posto. Otad do 2024. Hrvatska se prosjeku EU-a približila za 17 postotnih bodova, na 77 posto. Izgledno je da će do 2030. doći do 80 posto, osim ako ne bude iznenadnih svjetskih šokova ili težih grešaka u vođenju ekonomskih politika od same Hrvatske.

Hrvatska, zemlja useljenika?

Kako smo naveli, druga velika promjena, koja zapravo ima isto izvorište kao prva, promjena je Hrvatske iz države s neto negativnim migracijskim saldom u državu s neto pozitivnim migracijskim saldom. Jednostavno rečeno, u Hrvatsku više ljudi useljava nego iz nje iseljava. Još nisu objavljeni podaci za 2024., ali je za pretpostaviti da se trend nastavio.

Vrhunac odseljavanja iz Hrvatske bio je 2017., kada su se odselile 47.352 osobe, a uselilo ih se 15.553, dajući negativni migracijski saldo od 38 tisuća stanovnika. Za usporedbu, to je čak malo više od ukupnog broja stanovnika Varaždina, desetog najvećeg grada u Hrvatskoj.

Iako je godišnji broj odseljenih ostao relativno konstantan, između 39 i 46 tisuća osoba, narastao je broj useljenika. Do 2022. broj useljenih u Hrvatsku raste na 58 tisuća godišnje, a migracijski minus postaje migracijski plus od 11.685 osoba. Sljedeće godine je migracijski saldo bio još veći, 30 tisuća osoba.

Sve manje stanovnika, a sve više radnika

Prema procjeni Državnog zavoda za statistiku, Hrvatska je 2015. imala 4,15 milijuna stanovnika. 2024. ukupan broj stanovnika pao je na 3,87 milijuna. To znači oko 280 tisuća stanovnika manje, a oko 364 tisuće zaposlenih više. To samo bilo bi dovoljno da poveća BDP Hrvatske, pogotovo po stanovniku.

Za veći dio rasta broja zaposlenih i pada broja nezaposlenih odgovorno je veće zapošljavanje domaćeg stanovništva, ali treba naglasiti da se značajan dio od 364 tisuće dodatno zaposlenih odnosi na strane radnike, koji se još uvijek rijetko naseljavaju u Hrvatskoj za stalno. Isto je tako jasno da je za veliki dio od 237 tisuća manje nezaposlenih odgovorno iseljavanje u inozemstvo, a ne zapošljavanje u Hrvatskoj.

Ipak, ne treba biti malodušan. Poljska je desetljećima bila iseljenička država, a zadnjih nekoliko godina ima pozitivan migracijski saldo. Istraživanja pokazuju da kako se država približava 80 posto BDP-a po stanovniku od prosjeka EU-a, to se migracijski obrasci mijenjaju, tj. u državu počinje useljavati više ljudi nego iz nje iseljavati. Hrvatska se nalazi upravo u toj fazi. U mnogočemu se Hrvatska značajno promijenila u odnosu na prije desetak i više godina, a percepcija o njoj će se morati mijenjati sukladno s tim.