Ovaj indikator rasta plaća pokazuje da je Hrvatska rekorder EU

Plaće su uvijek goruća tema, kako u ekonomiji tako i u politici, medijima i javnosti. Sasvim razumljivo s obzirom na to da je plaća većini ljudi glavni izvor prihoda a o njima ovisi razina potrošnje u državi, prihodi kompanija, državnog proračuna i lokalnih proračuna.

Što su veće plaće to ljudi više troše, država prikuplja više poreznih prihoda a kompanijama raste prodaja. Jedan od najvažnijih, ako ne i najvažniji, indikator stanja u gospodarstvu.

S čisto financijske strane kompanijama plaće predstavljaju trošak, iako rast plaća znači veću kupovnu moć i potrošnju koja se na kraju prelijeva u prihode kompanija. Zbog toga je snažan indikator dobrog stanja u hrvatskoj ekonomiji činjenica da je rekorder Europske unije (EU) u rastu troška plaća po satu rada. Ali postoje nijanse s obzirom na to gdje plaće rastu i kako to djeluje na cijene tj. stopu inflacije.

Prema podacima statističke agencije EU Eurostat, Hrvatska je u zadnjem kvartalu 2024. bila rekorder među članicama po rastu troška plaće za sat rada. Iznosio je 13,9 posto u odnosu na isti period prethodne godine, puno više od prosjeka EU (4,7 posto) i eurozone (4,1 posto). Podaci su kalendarski prilagođeni.

Ta informacija je važna i u kontekstu cijena tj. stope inflacije. Godišnja stopa inflacije za veljaču 2025. je u Hrvatskoj iznosila 4,8 posto, što je četvrta najveća stopa u EU (nakon Mađarske, Rumunjske i Estonije) i druga najveća u eurozoni (nakon Estonije).

Iako neki ekonomisti i političari daju izjave u javnost kako relativno visoka stopa inflacije u Hrvatskoj ne proizlazi iz visokog rasta plaća nego iz drugih izvora (često se spominju profiti kompanija), podaci o kretanjima rasta troška plaće za sat rada pokazuju suprotno. Naime, rast troška plaće po satu rada je direktno povezan s visinom plaća. I ostali statistički podaci vezani za plaće, primjerice masa plaća, godišnji prihodi kućanstava, bruto plaća po satu itd., pokazuju isti trend.

Dokaz da plaće jesu veliki faktor u visini inflacije je i to da države Eu s najvišom stopom inflacije ujedno imaju i najveći rast troška plaće po satu rada. Primjerice, Mađarska ima najveću godišnju stopu inflacije u EU (5,7 posto u veljači 2025.) i jednu od najvećih stopa rasta troška plaće po satu rada (11,9 posto u Q4 2024.). Rumunjska ima drugu najveću stopu godišnje inflacije u EU (5,2 posto u veljači 2025.) i jednu od najvećih stopa rasta troška plaće po satu rada (13,1 posto u Q4 2024.).

Poljska ima malo manju stopu inflacije od Hrvatske (4,3 posto u veljači 2025.) i drugu najveću stopu rasta troška plaće po satu rada (13,8 posto u Q4 2024.). U konačnici, Hrvatska ima četvrtu najveću stopu godišnje inflacije u EU (4,8 posto u veljači 2025.) i najveću stopu rasta troška plaće po satu rada (13,9 posto u Q4 2024.).

Samo je privatni sektor neto uplatitelj u državni proračun

Tvrdnja da rast plaća u Hrvatskoj nema značajnog utjecaja na rast cijena je u najmanju ruku dubiozna. Isto tako je važno znati odakle proizlazi visoki rast plaća. Po pitanju plaća se zaposleni mogu podijeliti na dvije kategorije; oni koji plaću ostvaruju u privatnom sektoru i oni koji plaću ostvaruju u javnom sektoru. Ta distinkcija je važna zbog toga što su po prirodi stvari zaposleni u javnom sektoru neto primatelji iz državnog proračuna a radnici u privatnom sektoru neto uplatitelji u državni proračun.

Jednostavnije, jedini način na koji država može ostvariti veće prihode i radikalno povećati plaće u javnom sektoru je rast privatnog sektora koji uplaćuje više poreza, ili zaduživanjem. Radnici u javnom sektoru također plaćaju poreze ali se po pitanju proračuna radi samo o djelomičnom povratu financijskih sredstava koji su izdvojeni iz njega za plaće zaposlenih u javnom sektoru.

Zaposlenih javnog sektora može imati bruto plaću od 2000 eura, što je trošak državnog proračuna, ali od toga će samo dio uplatiti ponovno u proračun kroz poreze. Zaposleni u javnom sektoru su uvijek neto korisnici državnog proračuna.

Od početka 2023. trošak plaće po satu rada u djelatnostima koje su vezane za javni sektor rastu puno brže od troška plaće po satu rada u privatnom sektoru. Razlika je u prva tri mjeseca 2023. bila 2,3 postotna boda, tj. u javnom sektoru je godišnji rast troška plaće po satu rada iznosio 10,7 posto a privatnom 8,4 posto.

To je bio tek početak. Krajem 2023. su sindikati javnog sektora počeli vršiti javni pritisak na Vladu Republike Hrvatske da poveća plaće u javnom sektoru. Prema tadašnjim tvrdnjama sindikalnih čelnika, plaće u javnom sektoru su rasle puno sporije nego u privatnom pa je potrebno radikalno povećanje.

Problem s tim tvrdnjama je što su bile lažne, prema svim pokazateljima kretanja plaća uključujući trošak plaće po satu rada. Cijelu 2023. je trošak plaće po satu rada rastao više u javnom nego privatnom sektoru.

Djelatnosti vezane za javni sektor imale puno veći rast od djelatnosti vezane za privatni

Da je javni sektor predvodio u rastu plaća se vidi i iz podataka po kategorijama djelatnosti. Najveći rast troška plaće po satu rada zadnja tri mjeseca 2024. u odnosu na isto razdoblje 2023. je u kategorijama djelatnosti "Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija" (24,1 posto) ali među pet djelatnosti s najvećim rastom plaća su i "Obrazovanje" (19,8 posto), "Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje" (17,8 posto) i "Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi" (17,8 posto).

Najveći broj zaposlenih u privatnom sektoru radu u kategorijama "Prerađivačka industrija", "Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikla" i "Građevinarstvo". One obuhvaćaju oko 670 tisuća zaposlenih u Hrvatskoj. Rast troška plaće za sat rada, što je indikator rasta plaća, je u njima bio puno manji nego u djelatnostima vezanima za javni sektor. U kategoriji "Prerađivačka industrija“"je iznosio 13,7 posto, "Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikla" 12,4 posto a "Građevinarstvo" 9,5 posto.

U svim djelatnostima je rast puno veći od prosjeka EU, Radi se o sezonski i kalendarski prilagođenim podacima.

Povlašteni položaj javnog sektora

Ovo je još jedan podatak koji pokazuje snažan rast plaća u Hrvatskoj zadnje dvije godine, 2023. i 2024. Taj rast se može jednostavnije provjeriti preko podataka Državnog zavoda za statistiku (DZS) o prosječnoj neto plaći. Prosječna isplaćena bruto plaća u prosincu 2024. je iznosila 1877 eura, nominalno 15,9 posto više nego u prosincu 2023.

Rast plaća u Hrvatsko je rezultat snažnog oporavka Hrvatske nakon pandemije 2019., rekordnom u EU. Dodatno, u godinama do pandemije je postojalo veliko iseljavanje stanovništva, što je smanjilo ukupnu radnu snagu u zemlji. Nezaposlenost je na povijesnom minimumu. Zbog toga rastu plaće i troškovi plaća po satu rada u privatnom sektoru.

Snažan ekonomski oporavak uz visoki rast cijena je zadnjih godina odlučno punio državnu blagajnu. S obzirom na to da je glavni prihod državnog proračuna Republike Hrvatske PDV, a PDV je zadao kao postotak cijene, rast cijena istodobno podiže rast iznosa PDV-a i prihoda države od njega.

Takvu dobru situaciju s državnom blagajnom su najviše iskoristili radnici u javnom sektoru, čiji su sindikati lažima o tome kako je rast plaća u javnom sektoru bio manji nego u privatnome iskamčili velike povišice za javni sektor. I to baš prije parlamentarnih izbora.

Stvarnost života u Hrvatskoj je da javni sektor i zaposleni u javnom sektoru imaju privilegiran položaj u odnosu na privatni. U krizi su zaštićeni od pada plaća i otkaza a u doba ekonomskog rasta su najviše nagrađeni rastom plaća. Od dobrih godina po pitanju ekonomskog rasta u Hrvatskoj su tako najveću korist imali zaposleni u javnom sektoru. Pitanje je jesu li i koliko doprinijeli tom rastu.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar