Inflacija je u Hrvatskoj blago usporila u veljači, pokazuju preliminarne procjene koje je u ponedjeljak objavio Eurostat. S razine od pet posto u siječnju, godišnja inflacija mjerena harmoniziranim indeksom cijena kod potrošača (HICP) u veljači je pala na 4,7 posto.
Među državama članicama eurozone, regije koja dijeli zajedničku valutu, Hrvatska se i dalje nalazi pri samom vrhu. Jedina država koja je u veljači imala višu inflaciju bila je Estonija gdje je inflacija skočila na pet posto. Nakon Estonije i Hrvatske najviši skok cijena u posljednjih godinu dana bilježi Belgija s 4,4 posto.
Najnižu inflaciju u eurozoni u veljači su imale Francuska, sa stopom od 0,9 posto, Irska gdje su cijene porasle 1,3 posto, te Finska s inflacijom od 1,5 posto. Na razini cijele eurozone također je došlo do blagog usporavanja inflacije koja je pala s 2,5 na 2,4 posto u veljači.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku inflaciju su u veljači nastavile poticati hrane i pića te cijene usluga. U posljednjih pet godina cijene hrane i pića u prosjeku su porasle za 43 posto. Drugim riječima, umjesto 200 kuna potrošenih u dućanu početkom 2020. godine danas treba odvojiti ekvivalent 286 kuna, odnosno 38 eura.
Cijene u restoranima i hotelima su u pet godina porasle za prosječnih 54 posto. Dakle, umjesto odmora za koji smo pred pandemiju odvajali 1.500 eura, danas moramo odvojiti 2.310 eura. Prosječne neto plaće u Hrvatskoj u istih su pet godina porasle 51 posto, pokazuje statistika
Blago hlađenje inflacije u eurozoni dobar je signal za monetarnu politiku Europske središnje banke (ECB). Banka poželjnom smatra inflaciju od oko dva posto. ECB je od prošlog lipnja pet puta srezao referentne kamatne stope, a očekuje se dodatno snižavanje na sastanku ovog tjedna.
Kamatna stopa za depozite se trenutno nalazi na razini od 2,75 posto, a tržišta očekuju kako će se ona ove godine spustiti do dva posto s time da bi ECB mogao privremeno pauzirati s rezanjem u travnju.
--- Ažurirano dodatnim podacima u četvrtom, petom, šestom i sedmom odlomku.