Europska unija ima problem s Tajvanom težak dva bilijuna dolara

Dva bilijuna dolara je vrijednost problema koji Europska unija ima s Tajvanom. Neposredno prije zore 17. siječnja, kineski vojni dron prvi je put ušao u tajvanski zračni prostor iznad spornoga koraljnog grebena u Južnokineskom moru. Izviđačka letjelica zadržala se nekoliko minuta iznad otoka Pratas, dok su Tajvanci putem međunarodnih radiofrekvencija izdavali upozorenja da napusti područje.

Kina je priopćila da je let bio dio "normalne" misije obuke. Taipei ga je nazvao "provokativnim i neodgovornim". Na drugom kraju svijeta, dužnosnici u Europi vidjeli su ovaj manevar kao dio dugoročnog kineskog plana da metodom "taktike salame" postupno ukine tajvansku kontrolu nad vlastitim teritorijem i, u konačnici, prisili otok na ujedinjenje s kopnom.

Dužnosnici Europske unije (EU) simulirali su upravo takvu vrstu upada tri godine ranije tijekom vježbe, tvrdi osoba upoznata s tim raspravama. No sada, kada je hipotetski scenarij postao stvarni izazov, Europljani nisu imali odgovor.

Tajvan je "opasna slijepa pjega" za EU, smatra Marcin Jerzewski, voditelj ureda u Taipeiju Europskog centra za vrijednosti u sigurnosnoj politici (EVC).

Naravno, Taipei se kao protuteži Pekingu oslanja na SAD, a ne na Europsku uniju. No dužnosnici u Europi zabrinuti su da želja Donalda Trumpa za obnavljanjem veza s predsjednikom Xi Jinpingom daje Pekingu zeleno svjetlo za upade poput onog u siječnju, što bi s vremenom moglo omogućiti Kini da dominira ključnim dijelom globalnoga gospodarstva, dok bi EU ostala po strani.

Što kaže Bloomberg Economics?

"Čak i uz rast geopolitičkih tenzija, Tajvan je postao još središnjiji dio globalnih opskrbnih lanaca, proizvodeći više od 60 posto najnaprednijih logičkih poluvodiča na svijetu", navode u bilješci analitičari Bloomberg Economicsa.

Nema naznaka da Xi planira invaziju u skorije vrijeme. Vrhovni kineski čelnik u travnju se sastao sa šefom glavne tajvanske oporbene stranke prvi put u desetljeću, signalizirajući da bi radije oblikovao budućnost otoka putem političkog utjecaja, a njegova čistka visokih generala nametnula je pitanja o vojnoj spremnosti Narodnooslobodilačke vojske.

Trošak invazije također bi potencijalno bio katastrofalan. No u tom je pogledu EU izloženija od Pekinga.

U najgorem mogućem scenariju rata između SAD-a i Kine oko Tajvana, istraživanje Bloomberg Economicsa pokazuje da bi gospodarstvo EU-a u prvoj godini pretrpjelo udarac jednak gubitku od oko dva bilijuna dolara. Njemačko gospodarstvo smanjilo bi se za oko 14 posto, što je otprilike dvostruko više nego u slučaju SAD-a ili Kine.

 

Ti zaključci naglašavaju jednu od glavnih lekcija Trumpova napada na Iran: SAD možda vodi glavnu riječ u globalnim poslovima, ali Europa često plaća veću cijenu.

"Blokada Tajvana bila bi golema europska sigurnosna i ekonomska kriza čak i bez invazije", kaže Jerzewski.

Iako se percepcija prijetnje razlikuje od države do države članice, europski dužnosnici kolektivno strahuju da bi nakon Ukrajine i Irana sljedeći veliki sukob mogao izbiti oko Tajvana. Zapravo, osjetljiva ravnoteža prijetnji koja pomaže u odvraćanju Kine narušena je nedavnim događajima.

Dok ministar obrane Pete Hegseth ustraje na tome da se američka politika prema Tajvanu nije promijenila, a Japan jača svoje vojne snage oko otoka, sam Trump doveo je u pitanje spremnost SAD-a da podrži Tajvan. Štoviše, rat protiv Irana značajno je iscrpio američke zalihe oružja, a kineska vojna ulaganja nastavljaju smanjivati jaz u odnosu na SAD. Trumpova sugestija da bi sa Xijem mogao razgovarati o prodaji oružja Tajvanu izazvala je uzbunu i u Taipeiju i u Bruxellesu.

"Odvraćanje je možda na najslabijoj točki u posljednjih nekoliko godina", izjavila je Jennifer Welch, glavna geoekonomska analitičarka u Bloomberg Economicsu.

Iako su europski dužnosnici usredotočeni na rastuće rizike oko Tajvana, oni također i dalje pokušavaju shvatiti kako bi kriza utjecala na različita gospodarstva unutar bloka, tvrde osobe upoznate s njihovim razmišljanjem. Neki krive nedostatak resursa i preopterećenost vlada koje se bave ruskim ratom protiv Ukrajine, trgovinskim tenzijama s Kinom i američkim napadom na Iran.

Prema analizi Bloomberg Economicsa, Njemačka bi, sa svojom industrijom duboko ovisnom o tajvanskim poluvodičima i kineskim rijetkim zemljama, bila među najteže pogođenima. U usporedbi s tim, francuski bi se BDP smanjio za 6,5 posto, dok bi Italija pretrpjela pad od 8,8 posto, a Španjolska sedam posto.

Globalni BDP smanjio bi se za više od osam posto, što bi zasjenilo utjecaj financijske krize iz 2009. i pandemije bolesti covid-19. Svijet bi se također suočio s akutnom nestašicom specifičnih proizvoda u čijoj proizvodnji dominira Tajvan, uključujući medicinske potrepštine poput elektrostimulatora srca (pacemakera) i insulinskih pumpi.

Problem u Bruxellesu

EU može biti spora u donošenju odluka o mnogim pitanjima jer mora postići dogovor među 27 država članica s ponekad oštro suprotstavljenim interesima. No postizanje zajedničkog stajališta o Tajvanu spada među najteže zadatke.

Glasnogovornik Europske komisije (EK) izjavio je da blok kontinuirano raspravlja o svim pitanjima koja se odnose na njegovu sigurnost i da se zalaže za mirno rješavanje tenzija u Tajvanskom tjesnacu putem dijaloga. Ako Kina odluči pokušati promijeniti status quo silom ili prisilom, EU će braniti svoje interese, dodao je glasnogovornik.

Rasprave o europskoj strategiji prema Tajvanu često se vode diskretno i ponekad uključuju samo odabrane države članice – koaliciju istomišljenika – kako bi se isključile one koje su sklone prihvatiti stajalište Pekinga, rekle su osobe upoznate s temom. Cipar, koji predsjedava blokom do sljedećeg mjeseca, rutinski stavlja veto na svaku raspravu o Tajvanu, oprezan prema stvaranju presedana koji bi mogao utjecati na njegov vlastiti teritorijalni spor s Turskom.

Na tim sastancima dužnosnici su provodili simulacijske vježbe kako bi istražili scenarije poput eskalirajućih upada u tajvanski zračni prostor – poput onog iznad otoka Pratas u siječnju – kao i kinesku obustavu opskrbe ključnim mineralima (poluga koju je Peking testirao prošle godine), kinesko pregledavanje brodova sa zastavama EU-a ili potpunu blokadu otoka.

Na tim nedavnim susretima postalo je jasno koliko je Europa zapravo nepripremljena, rekle su osobe upoznate s tim raspravama.

Tijekom jedne sesije simuliralo se što bi se dogodilo ako bi se tajvanski izvoz poluvodiča smanjio napola. Europljani su bili uvjereni da bi njihova gospodarstva preživjela takav udarac, sve dok ih delegati koji su predstavljali Taipei i Washington nisu razuvjerili: Tajvan ovisi isključivo o SAD-u u pogledu vojne potpore, rekli su, pa bi SAD dobio sve čipove, ostavljajući Europu praznih ruku.

U slučaju velike eskalacije, Europa će imati samo nekoliko sati za odgovor, a trenutačno nije postavljena da može reagirati tako brzo, izjavile su osobe koje su tražile da ostanu anonimne zbog povjerljivosti razgovora. Italija i Španjolska, primjerice, kažu da su zabrinute zbog analize, ali oklijevaju izvući zaključke potrebne za djelovanje, dodale su te osobe.

Europske se nacije posebno muče kada se suoče s takozvanim situacijama u "sivoj zoni", poput upada iznad otoka Pratas, udaljenog 440 kilometara od južnog vrha glavnog tajvanskog otoka. Te akcije ne predstavljaju izravan čin rata, ali ipak omogućuju Kini da postupno povećava svoj utjecaj nad Tajvanom ako prođu bez odgovora.

Godinama je standardni odgovor Europljana bio pozivanje na deeskalaciju i oslanjanje na SAD, rekle su osobe koje su sudjelovale u vježbama. No to se promijenilo otkako se Trump vratio na dužnost, u kontekstu šireg sloma bilo kakve transatlantske koordinacije u politici prema Kini.

Do kraja prošle godine, europske su se nacije umjesto toga koordinirale među sobom, a potom i s Japanom, navodi Jerzewski iz EVC-a, koji redovito organizira ove vježbe.

Europa pokušava pronaći više načina za suradnju s Tajvanom – ne samo zato što je gospodarstvo tog otoka ključ za budućnost predvođenu umjetnom inteligencijom (AI), a na njegovu ekonomskom rastu zavide mu mnogi europski partneri.

EU je postala najveći izvor izravnih stranih ulaganja na Tajvanu i njegov peti najveći trgovački partner. Neki tajvanski dužnosnici privatno priznaju da su zabrinuti jer SAD više nije pouzdan partner kao što je bio, pa stoga ulažu dvostruko veće napore u povezivanje s Europom, iako nijedna strana nema iluzija da EU može zamijeniti vojnu potporu SAD-a.

Hsiao Kuang-wei, glasnogovornik tajvanskog Ministarstva vanjskih poslova, izjavio je da je SAD ponovno potvrdio da njegova politika prema Tajvanu ostaje nepromijenjena te da nastavlja podržavati mir i stabilnost u Tajvanskom tjesnacu. Taipei će nastaviti jačati svoje kapacitete za samoobranu "dok istovremeno blisko surađuje s SAD-om i drugim regionalnim partnerima kako bi ojačao odvraćanje i zajednički očuvao mir", dodao je Hsiao.

Tajvan se također nudi kao opskrbni lanac neovisan o Kini za ključne obrambene stavke poput dronova i druge visokotehnološke robe. Otok je nezamjenjiv partner za europske napore u reindustrijalizaciji i ponovnom naoružavanju, izjavio je nedavno ministar vanjskih poslova Lin Chia-lung pred publikom u Europi.

An Rong Xu/Bloomberg

Istodobno, tajvanski dužnosnici s određenom zabrinutošću prate što se u Europi događa s procesom smanjenja rizika (derisking). Nakon godina obećanja o premještanju opskrbnih lanaca iz Kine, malo se toga dogodilo, a zaštita europskih čelnika od nepredvidivog Trumpa ponovno ih približava Pekingu.

U travanjskom intervjuu za Bloomberg News, zamjenik tajvanskog ministra vanjskih poslova Francois Wu istaknuo je da bi za tvrtke koje su investirale na Tajvanu, ali i diljem svijeta, posljedice tajvanske krize bile razorne.

"Moderni ekonomski život u kojem danas uživamo bit će gotov", rekao je. "Bit će to jako loše, ne samo za Tajvan, nego i za vas."

 

- Uz pomoć Jenni Marsh, Andree Palasciano i Yian Lee