Tržište rada na prekretnici: manje dozvola, ali veća stabilnost stranih radnika

Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova (MUP), u Hrvatskoj je od početka godine do kraja srpnja izdano nešto više od 106 tisuća dozvola za boravak i rad strancima, što je nešto manje nego u istom razdoblju prošle godine. Iako na prvu ovi podaci mogu sugerirati pad potražnje, detaljnija analiza otkriva dublje i značajnije promjene na tržištu. O tome što se krije iza statistike, zašto je manje novih radnika i je li tržište napokon stabilnije, razgovarali smo s Markom Pekčecom, voditeljem regionalnog tima za međunarodnu mobilnost u tvrtki Manpower.

Potraga za radnicima seli se u EU

Glavni razlog za manji broj izdanih dozvola ove godine, objašnjava Pekčec, leži u prošlogodišnjim iskustvima s iznimno otežanim i dugotrajnim procesima izdavanja viza za radnike iz azijskih zemalja. To se posebno odnosi na države koje su tradicionalno bile u vrhu po broju dolazaka, poput Nepala i Bangladeša.

"Govorimo o razlici od deset tisuća manje izdanih viza, tako da bih rekao da su djelomično tim iskustvom poslodavci ove godine bili oprezniji ili su se manje upuštali u nepoznato", ističe Pekčec. Posljedica toga je zaokret prema bližim tržištima. "Istovremeno, kroz naše poslovanje vidimo da raste broj upita iz Hrvatske za radnicima s bugarskog i djelomično rumunjskog tržišta za različite tipove sezonskih poslova, bilo da su oni u ugostiteljstvu ili u građevini." Time se, smatra, kompenzira dio pada broja radnika iz trećih zemalja, iako se radnici iz EU ne vide u statistikama o izdanim dozvolama.

Stabilizacija umjesto fluktuacije

Dok broj novih dozvola pada, raste broj onih produljenih. To je, prema Pekčecu, jasan znak da se tržište stabilizira i da poslodavci sve više nastoje zadržati kvalitetne radnike koji su već u Hrvatskoj. Taj trend potiču i zakonske izmjene koje stranim radnicima daju veću stabilnost i mobilnost na tržištu nakon određenog vremena boravka.

"To definitivno čini Hrvatsku atraktivnijom za ljude koji razmišljaju stabilno", navodi Pekčec. Dodaje kako se paralelno s otvaranjem tržišta aktivno radi na suzbijanju nepravilnosti koje su bile prisutne proteklih godina. Liberalan pristup je omogućio ulazak mnogima, no sada se postrožavanjem uvjeta nastoji osigurati da u Hrvatsku dolaze najsposobniji radnici.

Iako potražnja u sektorima ostaje nepromijenjena, s turizmom i građevinarstvom na čelu, povećao se broj dozvola za sezonski rad. Nove zakonske izmjene produljile su trajanje sezone sa šest na devet mjeseci i olakšale ponovni ulazak sezonskim radnicima, dajući im dugoročniji status.

Novi standardi za smještaj i zdravlje

Jedna od ključnih novosti ove godine su i stroža pravila koja se odnose na smještaj radnika. Novi pravilnik detaljnije regulira uvjete i kapacitete, što Pekčec smatra nužnim korakom. "Smještaj je tema koja po meni ne treba uopće biti tema. On mora biti standard kako bi hrvatsko tržište bilo kompetitivno", naglašava. Cilj izmjena je spriječiti loše prakse iz prošlosti, poput prenapučenih stanova, i potaknuti poslodavce da se ranije i ozbiljnije pozabave ovim pitanjem. Iako prilagodba na nova pravila može kratkoročno usporiti procese, dugoročno podiže standard za sve.

Uz smještaj, uvedena je i nova obveza vezana za zdravstvenu zaštitu. Radnici sada moraju dati izjavu o zaraznim bolestima, koja mora biti popraćena liječničkim pregledom. "Ideja je dobra i ima smisla, međutim, tržišta s kojih nam primarno dolaze ljudi nemaju nužno jednako dostupnu i standardiziranu zdravstvenu skrb", upozorava Pekčec. To bi, zaključuje, moglo značiti veće troškove za radnika i potencijalno ga obeshrabriti od dolaska u Hrvatsku.

Cijeli razgovor pogledajte u videu.