Rast realnih neto plaća nastavio je usporavati i u siječnju ove godine pokazuju najsvježiji podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). Prema tim brojkama prosječna neto plaća u siječnju bila je realno osam posto viša nego u istom mjesecu prošle godine, a radi se o najnižem međugodišnjem porastu u posljednjih 17 mjeseci.
Tijekom većeg dijela 2024. godine realne plaće u Hrvatskoj su iskazivale dvoznamenkasti porast u odnosu na isto razdoblje godinu ranije, no od rujna prošle godine počelo je usporavanje tog rasta. S tadašnjih 12,6 posto stopa rasta je do siječnja pala na osam posto.
Prosječna neto plaća u siječnju bila je 1.392 eura, tridesetak eura više nego u prosincu, pokazuje državna statistika. Do skoka u siječnju došlo je nakon što su prosječne plaće blago smanjene u prosincu za pet eura u odnosu na studeni.
Čitaj više

EU regulira rodni jaz u plaćama, ali firme traže sive zone
EU uvodi direktive o transparentnosti plaća i rodnoj ravnopravnosti kako bi smanjio nejednakosti i osigurao fer uvjete na tržištu rada.
15.03.2025

Nakon dva mjeseca rasta, plaće u prosincu opet krenule prema dolje
Prosječna neto plaća iznosila je 1.361 euro i bila 0,4 posto niža nego u studenom.
21.02.2025

Ne mogu poduzetnici zaraditi koliko država može potrošiti
Iako BDP Hrvatske snažno raste, rashodi državnog proračuna rastu još više. Godine 2023. iznosili su 36 posto BDP-a, a 2017. 33,36 posto.
20.02.2025

U godinu dana plaće osjetno porasle, tko su najveći dobitnici
U zdravstvu je rast bio 21 posto, a u knjižnicama i arhivima 24 posto, dok su u cijeloj državi u prosjeku porasle 13 posto.
23.01.2025
Neto plaće u Hrvatskoj lani su u dobrom dijelu godine stagnirale. Nakon visokog skoka u ožujku kad je na snagu stupilo povišenje plaća u javnom sektoru, pa je prosjek skočio s 1.248 na 1.326 eura, idućih šest mjeseci prosječna je neto plaća oscilirala oko 1.320 eura da bi nakratko opet porasla u listopadu i studenom.
Postepeno usporavanje realnog porasta plaća moglo se i očekivati s obzirom na to da je inflacija prošle godine dosta usporila. Prosječna stopa inflacije lani je bila četiri posto, bitno manje od 8,4 posto u 2023. i 10,7 posto u 2022. godini. U doba visoke inflacije realna potrošačka moć dohodaka je padala, pa je u posljednjih godinu i pol nadoknađivan taj pad.
Analitičari drže kako bi realni rast plaća mogao i dalje usporavati. Za ekonomiste Hrvatske narodne banke to je usporavanje jedan od faktora za postroživanje mjera za odobravanje kredita. U središnjoj banci strahuju kako bi potencijalno slabljenje kupovne moći kućanstava moglo u budućnosti povećati rizike za vraćanje kredita zbog čega će se krediti od 1. srpnja odobravati uz nešto strože kriterije.
Brojke DZS-a pokazuju kako su neto plaće u siječnju bile 2,3 posto više nego u prosincu. Pogled na podatke o pojedinim djelatnostima pruža malo nade onima koji su tradicionalno najslabije plaćeni jer su se ti poslovi našli pri vrhu onih s najvišim mjesečnim porastom. U zaštitarstvu su prosječne plaće skočile za gotovo 11 posto, s 897 na 992 eura, a i u proizvodnji odjeće su u mjesec dana one porasle za 8,6 posto, s 846 na 919 eura. Idući mjeseci će pokazati je li do tog skoka došlo zbog stvarnog rasta plaća radnicima ili se radi o jednokratnim isplatama bonusa menadžerima što bi moglo iskriviti statistiku.
Najbolje plaćena djelatnost i dalje je zračni prijevoz. Tamo su u siječnju u prosjeku dobivali neto 2.184 eura. U vrhu, s prosjekom od 1.960 eura su zaposlenici u znanstvenom istraživanju i razvoju, te oni zaposleni u zdravstvu gdje je prosjek u siječnju bio 1.945 eura. Najslabije plaćeni poslovi i dalje su u tvrtkama koje se bave proivzodnjom odjeće. Tamo je u siječnju prosječna plaća iznosila 919 eura.