Nakon dva mjeseca rasta, plaće u prosincu opet krenule prema dolje

Prosječna neto plaća u prosincu iznosila je 1.361 euro i bila za 0,4 posto niža nego u studenom, pokazuju najsvježiji podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). Nakon dva mjeseca rasta, plaće su tako u Hrvatskoj potkraj godine ponovo bile u padu.

Na godišnjoj razini svejedno je zabilježen solidan rast. Prosječan osobni dohodak je u 12. mjesecu bio nominalno 14,3, a realno 10,5 posto viši nego godinu prije. Prošla je godina tako bila druga za redom s ostvarenim realnim rastom plaća. Nakon što je inflacija u 2022. skočila više od 10 posto i time realno srezala vrijednost dohodaka te godine, naknadno smirivanje inflacije i nastavak rasta nominalnih plaća rezultirali su njihovim realnim porastom u 2023. i 2024. godini.

Veliku ulogu u prosječnom porastu plaća u Hrvatskoj prošle godine odigrale su povišice u javnom sektoru. Nakon predizbornog poteza Vlade Andreja Plenkovića samo iz veljače na ožujak plaće su u mjesec dana skočile čak 6,3 posto. Nakon toga došlo je do stabilizacije te se prosječne plaće gotovo nisu mijenjale idućih šest mjeseci da bi ponovo počele rasti tek s početkom jeseni. Prosinac je to sada opet dokinuo.

Zahvaljujući najnovijim podacima DZS-a može se zaokružiti pogled na cijelu prošlu godinu koji otkriva kako je, barem kad je u pitanju rast nominalnih plaća, prošla godina najdarežljivija bila za nekolicinu onih koji su radili u rudarstvu, odnosno preradi nafte. Njima su u godinu dana plaće porasle za 40 i više posto zahvaljujući čemu su se u prosincu po primicima našli debelo iznad državnog prosjeka, a i iznad bivših laureata iz zračnog prijevoza.

U djelatnosti prerade nafte prosječna neto plaća bila je 2.562 eura, dok je u zračnom prijevozu bila 400-tinjak eura niža. Zasluge za takvu razliku možda treba tražiti i u mogućim jednokratnim prigodnim isplatama u naftnoj industriji pred kraj godine koje u djelatnostima gdje je relativno malo zaposlenih mogu dodatno iskriviti prosjeke. Snažno su lani rasle još i plaće u umjetničkim djelatnostima, knjižnicama, kao i u djelatnosti opskrbe električnom energijom te šumarstvu.

Pri dnu liste, među djelatnostima gdje su dohoci lani najsporije rasli, našle su se telekomunikacije gdje je rast bio 7,5 posto, dakle gotovo upola niži od državnog prosjeka, a nedaleko od zaposlenih u telekomunikacijama bili su njihovi kolege koji rade u osiguranjima gdje su plaće u prosjeku porasle osam posto, te zaposleni u proizvodnji pića gdje su plaće porasle devet posto.

Podaci pokazuju i kako su u prosincu plaće u trgovini na malo, djelatnosti koja zapošljava najviše ljudi u Hrvatskoj, i dalje bile dosta niže od državnog prosjeka. Trgovkinjama i trgovcima je u prosincu isplaćeno prosječno 1.105 eura, dakle 256 eura manje od državnog prosjeka.

Tradicionalno, u prosincu su najniže i dalje bile plaće u tekstilno-kožarskoj industriji te zaštitarstvu. Zaposleni u tim djelatnostima su u prosjeku primali 900 ili manje eura, otkriva državna statistika.