Najnoviji podaci o prosječnim plaćama u Hrvatskoj pokazuju kako su u proteklih godinu dana dohoci najviše porasli u nekim očekivanim djelatnostima, poput zdravstva, ali i nekim neočekivanima poput knjižnica, arhiva, te u kreativnoj industriji i umjetnosti. Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je kako je prosječna neto plaća u Hrvatskoj u studenom iznosila 1.366 eura, 13 posto više nego prije godinu dana.
Studeni je tako postao drugi mjesec za redom u kojem je prosječna plaća u Hrvatskoj ponovo rasla, nakon što je od proljeća do jeseni šest mjeseci oscilirala oko iznosa od 1.320 eura. Tek u listopadu krenuo je rast, pa je tada iznosila 1.340 eura.
Pogled na podatke iz studenog pokazao je kako su u proteklih godinu dana u Hrvatskoj plaće najviše, za 24 posto, porasle u tvrtkama koje se bave kreativnim, umjetničkim i zabavnim djelatnostima, te u knjižnicama, arhivima, muzejima i sličnim institucijama. Zahvaljujući takvom skoku, te su djelatnosti preskočile državni prosjek. U studenom 2023. prosječne plaće u tim djelatnostima bile su 60-ak eura niže od državnog prosjeka, a sada su otprilike toliko više.
Čitaj više
Gdje je hrvatski minimalac u odnosu na regiju i zašto je opasan eksperiment u FBiH
Odnos minimalne plaće i prosječne plaće u Hrvatskoj je sličan kao u Sloveniji, Poljskoj, Mađarskoj i Slovačkoj
09.01.2025
Nakon šest mjeseci stagnacije, plaće u Hrvatskoj konačno ponovo počele rasti
Od ožujka do rujna prosječne plaće se nisu maknule puno dalje od 1.320 eura, no u listopadu su skočile na 1.340 eura.
23.12.2024
I šesti uzastopni mjesec bez rasta plaća u Hrvatskoj
Prosječna neto plaća u rujnu bila je 1.322 eura, a još u ožujku čak i četiri eura viša.
21.11.2024
U vrhu po rastu plaća u proteklih godinu dana još se nalazi i proizvodnja duhanskih proizvoda, gdje su one također skočile za 24 posto, i to s 1.580 na 1.958 eura, kao i zdravstvena djelatnost, gdje su plaće porasle za 21 posto zahvaljujući odluci vlasti o podizanju plaća u javnom sektoru. Zdravstvo je zahvaljujući tome skočilo na treće mjesto po visini prosječnih plaća u Hrvatskoj, iza zračnog prijevoza i proizvodnje duhana.
Statistički podaci potvrđuju općepoznatu činjenicu da su plaće u jednom od sektora koji zapošljavaju najviše radnika, maloprodaji, i dalje relativno niske, no barem su pratile, a vjerojatno i diktirale državni prosjek. U posljednjih godinu dana porasle su za 13 posto, s 990 na 1.123 eura.
I dohoci u turističkim djelatnostima: smještaju, te pripremi i usluživanju hrane i pića pratili su državni ritam s rastom od 11, odnosno 15 posto u prošlih godinu dana. No kao i u maloprodaji, prosječne plaće u tim djelatnostima i dalje su ispod državnog prosjeka. U djelatnosti smještaja one iznose 1.258 eura, a u ugostiteljstvu samo 948 eura.
Na suprotnom kraju ljestvice po visini rasta plaća u posljednjih 12 mjeseci nalaze se tvrtke koje se bave pomoćnim djelatnostima kod financijskih usluga, gdje su porasle tek dva posto, a blizu su im i djelatnost vodenog prijevoza s porastom plaća od pet posto, te djelatnost vađenja sirove nafte i prirodnog plina gdje su dohoci porasli četiri posto.
Taj bi podatak mogao djelomično objasniti i nedavni bijeli štrajk dijela zaposlenika Ine. Predstavnici radnika isticali su kako više od 50 posto zaposlenih u najvećoj domaćoj naftnoj kompaniji radi za prosječnu plaću od 870 eura. Prosjek u djelatnosti, čini se, guraju preostali zaposleni jer je prema podacima DZS-a prosječna neto plaća u toj djelatnosti u studenom bila 1.844 eura.
.webp){kind=icon}