Imaju li domaće kompanije još prostora za povećanje plaća?

Podaci Državnog zavoda za statistiku o kretanju prosječnih isplaćenih neto i bruto osobnih dohodaka ukazuju na njihovu stagnaciju u razdoblju od ožujka do posljednjih dostupnih brojki iz kolovoza. Kretanje dohodaka i tržište rada komentira Mihael Blažeković, analitičar makroekonomije i tržišta kapitala u Bloomberg Adriji.

Plaće na godišnjoj razini u Hrvatskoj i dalje rastu, no pogleda li se mjesečni trend od trećeg mjeseca naovamo, može se vidjeti kako plaće na apsolutnoj razini stagniraju, i to u prosjeku na 1.320 eura. Nakon snažnog rasta plaća na proljeće u javnim i državnim službama (u prosjeku za 13,5 posto na mjesečnoj razini, ako se usporede podaci iz ožujka u odnosu na veljaču 2024.), dosegnuli smo vrhunac prosječne neto plaće.

Mada kronično nedostaje radnika, čiji se manjak nadoknađuje uvozom strane radne snage, kompanije su trenutno dosegnule vrhunac svojih mogućnosti povisivanja plaća, a da ponovno ne dignu cijene svojih usluga ili proizvoda. Medijalna neto plaća je oko 200 eura niža od prosječne, tako da 850 tisuća zaposlenih još uvijek prima plaću koja iznosi 1.134 eura ili niže.

Usporavanje trenda rasta plaća najbolje se vidi kada se podijeli po decilima. Prvi decil predstavlja 10 posto zaposlenih s najnižom prosječnom plaćom, dok deveti decil označava 10 posto najbolje plaćenih zaposlenika. Vidi se kako je snažan rast obilježio sam početak godine na mjesečnoj razini uz dodatni skok u proljeće uslijed spomenutog rasta plaća javnog sektora.

Manjak radnika podigao je plaće i Hrvatska se sada nalazi na razini od 90 posto prosječne neto plaće u Sloveniji, što je čak 13 postotnih bodova više nego 2019. godine. U nastavku godine očekujemo nastavak nominalnog rasta plaća na godišnjoj razini s obzirom na nižu bazu iz 2023. godine, dok na mjesečnoj razini očekujemo nastavak trenda niskih jednoznamenkastih brojki. Također, treba spomenuti kako povišice obično idu početkom godine, tako da do kraja godine ne očekujemo značajnije skokove u rastu plaća.

S druge strane, očekujemo isplatu rekordnih neoporezivih primitaka, poput božićnica i regresa s obzirom na porezno povoljnu politiku njihove isplate. Minimalna bruto plaća od sljedeće godine raste dodatnih 15 posto, što će povećati najniže plaće (prvi decil), pa će udio minimalne plaće u prosječnoj bruto plaći porasti na minimalno 54 posto s 53 posto u 2023. godini.

Manjak radnika i dalje će se osjećati, pa će uvoz radne snage i dalje biti nužan i u sljedećim godinama uslijed dobrih makroekonomskih pokazatelja u Hrvatskoj. Za brži rast plaća potrebna su viša ulaganja u propulzivnije industrije poput IT sektora, financijskih usluga i energetike gdje su plaće znatno više nego kod radno intenzivnih industrija poput građevinarstva i tekstilne industrije.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar