Prosječna neto isplaćena plaća u rujnu iznosila je 1.322 eura, a ovaj svježi podatak Državnog zavoda za statistiku pokazuje kako se razdoblje bez rasta osobnih dohodaka u Hrvatskoj produžilo i na šesti uzastopni mjesec. Još u ožujku prosječna plaća bila je 1.326 eura, u kolovozu 1.324 eura, što znači da se u proteklih pola godine čak i za nijansu snizila.
Na godišnjoj razini, odnosno u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, plaće su i dalje više. Realno, odnosno korigirane za inflaciju, u rujnu su one bile 13 posto više nego lani, a u svih devet mjeseci u prosjeku 12 posto više.
Izostanak rasta, kao što smo pisali, dijelom je posljedica naglog skoka plaća početkom godine kad su u samo mjesec dana, iz veljače na ožujak, skočile za više od šest posto. Tadašnji visoki porast bio je rezultat predizbornog dizanja plaća u državnom i javnom sektoru gdje su skočile za 10 i više posto. Nakon toga uslijedila je stagnacija koja, kako pokazuju i najnovije brojke, i dalje traje.
Čitaj više
Imamo problem. Svaki treći radnik razmišlja o odlasku iz Hrvatske
Prosječna plaća u ožujku bila je 1.326 eura, a u kolovozu 1.324 eura.
21.11.2024
Imaju li domaće kompanije još prostora za povećanje plaća?
Daljnji rast plaća, koje stagniraju već pet mjeseci, iziskivao bi povećanje cijena proizvoda i usluga.
20.11.2024
Plaće u Hrvatskoj ne rastu već pet mjeseci. U čemu je stvar?
Prosječna plaća u ožujku bila je 1.326 eura, a u kolovozu 1.324 eura.
20.11.2024
Radnici iz BiH bi rado u Hrvatsku, obratno baš i nije slučaj
Čimbenici za odabir BiH drugačiji su u odnosu na druge zemlje.
21.10.2024
Mihael Blažeković, analitičar makroekonomije i tržišta kapitala u Bloomberg Adriji, napominje i kako domaća poduzeća više nemaju puno prostora za dizanje plaća bez da dodatno povise cijene svoje robe i usluga. Višegodišnji trend rasta plaća do ožujka ove godine bio je dijelom i posljedica manjka radnika na tržištu rada, pa su poslodavci bili prisiljeni dizati nadnice kako bi ih zadržali.
Manjak se punio i inozemnom radnom snagom koja mahom radi u sektorima s niskim plaćama, pa bi i to moglo imati utjecaja na polugodišnju stagnaciju. Novi skok se može očekivati tek krajem ove i početkom iduće godine s isplatama prigodnih nagrada i božićnica te najavljenim dizanjem minimalnog bruto osobnog dohotka.
Detaljnije brojke za deveti mjeseci pokazuju kako se na samom vrhu po iznosu primanja tradicionalno nalazi sektor zračnog prijevoza. Zaposleni u toj djelatnosti su u rujnu imali prosječnu neto plaću od 2.139 eura.
No društvo im u samom vrhu više ne prave informatičari, iako su i oni vrlo blizu vrha na šestom i sedmom mjestu, već znanstvenici i inženjeri te zaposlenici u zdravstvu. U sektoru znanstvenog istraživanja i razvoja, na drugom mjestu po visini primanja, zaposleni su imali prosječnu plaću od 1.975 eura, a u zdravstvenoj zaštiti koja slijedi 1.908 eura.
Na dnu tablice po mjesečnim primanjima situacija je nažalost ipak bez promjene. Najslabije plaćeni su zaštitari te zaposlenici u proizvodnji odjeće i obuće. Tamo su prosječne plaće u rujnu bile između 850 i 900 eura.