Domaći investitori jačaju pozicije na tržištu komercijalnih nekretnina u Hrvatskoj

Tržište komercijalnih nekretnina u Hrvatskoj prolazi kroz razdoblje dinamičnog rasta. Potražnja za modernim uredskim i logističkim prostorima ne jenjava,  no postoje i izazovi poput administrativnih prepreka, nedostatka radne snage i globalne ekonomske neizvjesnosti.

O trenutnom stanju i budućim perspektivama za Bloomberg Adriju govorile su Martina Tomašević, voditeljica odjela za najam uredskih prostora u CBRE-u za jugoistočnu Europu, i Ivana Barać, poslovna direktorica u Accolade Croatia.

Uredski prostori: Domaći investitori jačaju pozicije

Iako su strani ulagači tradicionalno dominirali hrvatskim tržištem, nedavna politička i ekonomska volatilnost na globalnoj razini dovela je do pada obujma njihovih transakcija. Taj je prostor, ističe Martina Tomašević, otvorio vrata domaćim investitorima.

Potražnju dodatno potiče iznimno niska stopa nepopunjenosti uredskih prostora A-klase u Zagrebu, koja se kreće ispod dva posto. "Taj nesrazmjer ponude i potražnje snažno dovodi do rasta zakupnina, što stvara atraktivne uvjete za nove investicije", pojasnila je Tomašević. Prosječna mjesečna najamnina u glavnom gradu kreće se između 14,5 i 16,5 eura po kvadratu, a pritisak na developere da grade energetski učinkovitije i modernije objekte sve je veći.

Zbog ograničenja poput malih građevinskih parcela i visokih troškova rekonstrukcije zaštićenih objekata, centar Zagreba gubi utrku za nove uredske projekte. Glavnu ulogu preuzimaju poslovne zone na zapadu i istoku grada, poput onih u Radničkoj, Strojarskoj ili uz Ljubljansku aveniju, gdje veće parcele i modernija infrastruktura privlače klijente.

Istovremeno, segment upravljanja imovinom (asset management) razvija se najsporije, iako je njegova uloga ključna za povjerenje investitora. "Uloga asset menadžera znači optimizaciju imovine i njezinu dugoročnu održivost. Pozivamo da se taj segment razvije još više jer stvara pozitivnu sponu prema investitorima i daje im veće povjerenje u naše tržište", naglasila je Tomašević.

Logistika bilježi snažan rast 

Snažnu ekspanziju bilježi logistički sektor, a Barać ističe kako je ulazak Hrvatske u schengenski prostor i eurozonu značajno podigao atraktivnost zemlje. "Zajednička valuta smanjila je tečajni rizik i troškove konverzije, a ulazak u Schengen omogućio je predvidljive logističke tokove, što je u ovom poslu izuzetno bitno", kazala je Barać.

Troškovi transporta čine velik udio u poslovanju svake tvrtke, stoga je optimizacija ključna. Centralizacija logističkih centara, umjesto postojanja deset manjih skladišta, smanjuje troškove i povećava predvidljivost, što je presudno za zadržavanje poslovnih partnera.

Hrvatska ostaje stabilno tržište

Unatoč pozitivnim trendovima, oba sektora suočavaju se s preprekama. Barać kao najveće izazove navodi administrativnu složenost, gdje ishođenje dozvola može trajati i do dvije godine, te kronični nedostatak radne snage u građevinskom sektoru. "Globalna volatilnost također utječe na poslovanje. Ne susrećemo se s otkazivanjem, ali primjećujemo usporavanje i odgađanje investicija dok kompanije ne budu mogle bolje procijeniti buduće izglede", dodala je.

 

Prognoze za budućnost ipak ostaju optimistične. Očekuje se da će se ponuda modernih prostora, kako uredskih tako i logističkih, povećati u naredne dvije do tri godine. Procjenjuje se da bi logistički sektor do kraja godine mogao zabilježiti rast od pet do deset posto, dok bi se ponuda industrijskih nekretnina za zakup mogla povećati za impresivnih 30 posto. Hrvatska ostaje stabilno i atraktivno tržište, no brzina budućeg razvoja ovisit će o sposobnosti države da ukloni prepreke koje koče investicijski potencijal.

 

--Cijeli razgovor pogledajte u videu.