Prije deset godina, emisije zelenih obveznica zauzimale su samo jedan posto europskog tržišta, a 2022. se udio popeo na 15 posto. Ipak, u posljednje vrijeme potražnju za ESG investicijama smanjile su energetska kriza, kao i inflacija. U Hrvatskoj su do sada izdane zelene obveznice od strane desetak tvrtki i institucija, poput Mplus Grupe, Zagrebačkog holdinga i Erste banke.
O tome tko su ključni investitori, kako se boriti protiv takozvanog greenwashinga te s kakvim se preprekama suočavaju izdavatelji, u razgovoru za Bloomberg Adria TV govorio je Darko Horvat, predsjednik uprave tvrtke Bosqar.
Struktura i povjerenje ulagača u domaća zelena izdanja
Horvat kaže kako je povjerenje investitora u zelena izdanja snažno, što ilustrira i nedavno izdanje obveznica povezanih s održivošću koje je provela grupa Bosqar. On ga opisuje kao "svojevrsni test zrelosti" koji je pokazao pozitivan odjek na tržištu. Ističe da je većina postojećih investitora reinvestirala, a čak 90 posto njih odlučilo je i povećati svoj angažman.
Čitaj više
        Zelene obveznice više ne štede novac. Što to znači za održivo financiranje?
Zeleni dug više ne dolazi uz povoljnije uvjete, a u nekim slučajevima nosi i veću cijenu od običnog.
06.06.2025
        Je li tradicionalno ulaganje stvar prošlosti? Evo koje su nove zvijezde...
Korak ispred na današnjem tržištu: rizici i prilike ulaganja u različite klase imovine
08.11.2024
        Europa potvrdila vodstvo na tržištu ESG obveznica, budi se i regija
Globalno tržište održivih obveznica dosegnulo 554 milijarde dolara u prvoj polovici 2024. godine.
25.09.2024
        Veliki interes za Bosqarovu obveznicu, planule u 5 sati, pogledajte brojke
Obveznica će biti emitirana na rok od sedam godina.
13.06.2025
"To je za nas bio snažan pokazatelj tržišnog povjerenja u našu dugoročnu strategiju", rekao je Horvat.
Struktura ulagača pokazuje široku podršku s domaćeg i međunarodnog tržišta. Kao ključni partner u privatnoj tranši sudjelovala je Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD), što se u poslovnim krugovima tumači kao važna međunarodna potvrda projekta, kako u ekološkim, tako i u financijskim pokazateljima. U javnom izdanju sudjelovali su ključni igrači na domaćem tržištu – hrvatski mirovinski fondovi, vodeće osiguravajuće kuće te šest banaka, uključujući UniCredit Grupu, Intesa Sanpaolo Grupu i Erste Grupu. Interes je bio toliki da je izdanje bilo prekomjerno upisano, a oko 30 posto plasirano je na slovensko tržište.
Mehanizmi zaštite od 'greenwashinga'
Jedno od najvećih pitanja koje prati rastuće tržište održivih financija jest kako spriječiti greenwashing, odnosno lažno predstavljanje projekata kao ekološki prihvatljivih. Horvat naglašava da su mehanizmi zaštite ugrađeni u same instrumente te da ozbiljna izdanja ne ostavljaju prostor za manipulaciju.
"Bitno je da svaka kompanija ima jasno definiran, transparentan i mjerljiv okvir u kojem će raditi na ispunjenju ciljeva", objašnjava. Ti ciljevi nisu proizvoljni, već se temelje na znanstveno definiranim kriterijima i međunarodnim standardima.
Ključni element je financijski obvezujući okvir. U slučaju Bosqarovog izdanja, ako se definirani ciljevi ne ispune do 2031. godine, kompanija se suočava s kaznom od 0,35 posto vrijednosti cjelokupnog izdanja. Uz to, svake godine neovisni revizor mora verificirati napredak, što investitorima pruža sigurnost da se njihovo ulaganje koristi u skladu s obećanim.
"Postoji puno instrumenata i koraka koji sprečavaju da se dogodi takozvani greenwashing", zaključuje Horvat.
Administrativna kompleksnost i nedostatak standardizacije
Unatoč velikom interesu, put do izdavanja zelene obveznice u Hrvatskoj je složen i dugotrajan. Horvat navodi da je cjelokupan proces, od inicijalne ideje do zaključenja transakcije, u njihovom slučaju trajao oko osam mjeseci. Kao najveći izazov ističe samu kompleksnost i velik broj uključenih strana - od savjetnika i međunarodnih financijskih institucija do samih investitora.
"Naše tržište još uvijek nema standardizaciju tih procesa, papira i dozvola, što dodatno komplicira sustav", kaže Horvat. Svaki novi regulatorni zahtjev čini iduća izdanja još složenijima.
Ipak, izdavatelji smatraju da se trud isplati. "Na ovakva izdanja gledamo kao na ulaganje u dugoročnu održivost i konkurentnost. Svako novo izdanje dodatno gradi povjerenje tržišta i pokazuje da ozbiljno pristupamo održivosti, ne samo kao obvezi, nego kao strateškoj prednosti", poručuje.
Promjena paradigme: Održivost kao konkurentska prednost
Dok se u Europskoj uniji povremeno govori o "zelenoj premiji" zbog prezasićenosti tržišta, Horvat smatra da je ključno promijeniti perspektivu. Održivost, prema njegovim riječima, ne smije biti tretirana kao trošak, jer će u tom slučaju uvijek biti u drugom planu.
"Mi je gledamo kao konkurentsku prednost, izvor inovacija i dugoročne učinkovitosti", ističe. Danas ESG komponenta postaje presudna na svim razinama poslovanja – investitori, kupci, dobavljači, pa čak i zaposlenici sve više vrednuju kompanije koje posluju odgovorno.
--Cijeli razgovor pogledajte u videu.