Još traju vremena blagdana, slavlja, prehrambenog hedonizma, i novogodišnjeg optimizma. Ali mnogi vjeruju da je siječanj zapravo najdepresivniji mjesec u godini, jer se blagdanska euforija brzo istroši a kroz siječanj pozitivni osjećaji polako nestaju i ustupaju mjesto melankoliji, suočavanju sa stvarnošću, postblagdanskoj tromosti i sramu zbog neostvarenih ciljeva u prošloj godini. Ti osjećaji su uredu, ne treba ih se sramiti. Ali ih treba kontrolirati.
Ne možemo govoriti za pojedince, ali socioekonomska stvarnost Hrvatske je bolja nego što je bila prije nekoliko godina. Prošla godina je bila puna novih poslovnih i investicijskih prilika, plaće su rasle, burza se nastavila oživljavati nakon višegodišnje uspavanosti a globalna slika je još uvijek, unatoč brojnim rizicima. Puno više je razloga za optimizam nego za pesimizam, a vjerujemo i da će svi kratkoročni problemi biti prevladani.
Godina 2025. je bila dinamična za akvizicije na domaćem tržištu, kao i 2024. godina. Zabilježeno je 67 preuzimanja i spajanja. Najveći broj preuzimanja koncentriran je u prehrambenom sektoru, gdje su se istaknule investicije u pekarsku industriju, mesnu preradu i poljoprivredu. Snažna je prisutnost stranih investitora, od fondova do industrijskih grupacija. Sve upućuje na to da Hrvatska sve češće ulazi u fokus investitora kao tržište stabilnog rasta.
Zadnja velika investicija u godini je preuzimanje većinskog udjela u Optici Anda od strane MidEuropa, jednog od vodećih investitora na tržištu rizičnog kapitala u srednjoj Europi. Optika Anda je najveći maloprodajni lanac optika u Hrvatskoj, a posao će se zaključiti u prvoj polovici 2026. Novi vlasnik vidi prostor za nastavak širenja u Hrvatskoj, ali i za ambicioznu regionalnu ekspanziju prema srednjoj i jugoistočnoj Europi. Iz Optike Anda poručuju da ne prodaju kompaniju, već ulaze u strateško partnerstvo koje treba ubrzati rast i profesionalizaciju poslovanja.
ZSE
Zagrebačka burza je u 2025. nastavila svoj oporavak. Končar je ostao najpopularnija dionica i profitirao od zelene tranzicije, ali je nakon lanjskog skoka zabilježio umjereniji rast od 58 posto. Apsolutni burzovni heroj godine bio je Đuro Đaković Holding, čija je dionica skočila čak 313 posto, ponajviše na valu špekulacija o obrambenoj industriji. Većina likvidnih dionica ostvarila je rast, uz niz snažnih pojedinačnih dobitnika i solidnu izvedbu Zagrebačke burze u regionalnoj usporedbi.
Globalno tišina pred oluju?
Na svjetskoj razini je 2025. bila godina velikih oklada, od kojih su neke bile potpuni promašaj. Ali koja godina nije bila godina oklada? Tržišta oslikavaju ljudske instinkte, porive i zablude, pa je sasvim očekivano da na momente izgledaju kao veliki kasino na kojem mnogi gube. Dakako, puno je u znanju, ali ne treba zanemariti utjecaj Fortune.
Iako je bila prva godina Donalda Trumpa, poznatog po pro-kripto stavovima, bitcoin i cijelo tržište su podbacili. Sadašnja tržišna kapitalizacija cijelog tržišta procjenjuje se na 2,92 bilijuna dolara, u odnosu na 3,26 bilijuna dolara na početku godine. Pogotovo su se razočarali oni koji su uložili u memecoinove, kao što su OFFICIAL TRUMP i Melanijin token. Umjetna inteligencija je od nišne "igračke" prije nekoliko godina do 2025. postala daleko najveći driver dioničkih tržišta. Ako izgleda kao balon, miriše kao balon i razvija se kao balon…je li balon? Iako praktički svi smatraju da je nastao balon, pa čak i sami Sam Altman, većina ulagača na burzi planira zadržati ili povećati svoje pozicije.
Jose Sarmento Matos/Bloomberg
Osim AI, "in" stvar su obrambene dionice. Njemački Rheinmetall je 2025. imao rast cijene dionice od 150 posto a talijanski Leonardo 90 posto. Upravo su obrambene dionice razlog za optimizma po pitanju europskih tržišta 2026. Zapravo početak 2026. izgleda samo kao nastavak 2025. Pokretač takvog trenda je nastavak rata u Ukrajini i naoružavanje Europe, a u slučaju završetka rata se otvaraju poslovne prilike za druge industrije. Svjetska banka procjenjuje da će za obnovu zemlje u sljedećem desetljeću trebati oko 524 milijarde dolara, pri čemu se najveće prilike, osim obrambene industrije, vide u građevinskim, energetskim, prometnim i financijskim tvrtkama. Analitičari upozoravaju na potrebu opreza jer je dio optimizma već ugrađen u cijene, a stvarni dobitnici bit će oni koji konkretno osvoje poslove u obnovi.
Sirovine i valute
Na tržištima roba, zlato i posebno srebro nastavljaju jačati i potvrđujući status zaštite u okruženju neizvjesne monetarne politike. Terminski ugovori sugeriraju mješovit početak godine u SAD-u i Europi, dok investitori balansiraju između optimizma oko zarada i zabrinutosti zbog (pre)visokih valuacija kompanija u AI sektoru, koje nose većinu tržišta. Mnoge optimistične teme iz 2025. prelijevaju se u novu godinu, iako povijest upozorava da početni siječanjski zamah nije jamstvo mirne vožnje.
Cijene nafte u 2025. bile su pod stalnim pritiskom, pri čemu je Brent pao 16,7 posto na oko 62 dolara zbog snažnog rasta ponude i globalnog viška, a slična dinamika dominira i na tržištu plina. Prognoze za 2026. upućuju na nastavak tog trenda, s Brentom u rasponu od 60 do 65 dolara te europskim cijenama plina oko 30 do 35 eura po MWh, uz rast proizvodnje izvan OPEC+ i ekspanziju LNG kapaciteta. Slabija potražnja, energetska tranzicija i izostanak snažnog kineskog rasta drže cijene pod pritiskom, dok bi veći uzlazni rizik mogao doći samo iz ozbiljnijih geopolitičkih poremećaja.
Ilustracija (Depositphotos)
Euro je u 2025. ojačao s oko 1,03 na približno 1,17 dolara, ponajprije zbog slabljenja američke valute uslijed očekivanja bržeg popuštanja monetarne politike Feda. Analitičari Bloomberg Adrije očekuju nastavak tog trenda u 2026., uz osnovni scenarij tečaja oko 1,20, dok će odnos ostati vrlo osjetljiv na imenovanja u Fedu i političke poteze u SAD-u. Dodatnu potporu euru mogli bi dati i eventualni signali strože politike ECB-a te ubrzanje rasta izvan SAD-a.
Dobra vijest za čokoljupce; cijene kakaa su 2025. pale za oko 50 posto, no čokolada u trgovinama još ne pojeftinjuje. Jedan od razloga je niska cjenovna elastičnost potražnje za čokoladom, zbog čega proizvođači procjenjuju da im se financijski ne isplati spuštati cijene da bi "uhvatili" veći dio tržišta. Pad je posljedica stabilizacije uroda u Obali Bjelokosti i Gani, smanjene potražnje i povlačenja spekulativnih investitora. Za 2026. analitičari predviđaju rast proizvodnje za više od 10 posto i nastavak pada cijena, dok tržište ostaje osjetljivo na vremenske i političke rizike. Visoke maloprodajne cijene ostat će dulje zbog zaliha i troškova prerade, pa bi jeftinija čokolada mogla stići tek u drugoj polovici godine.
.webp){kind=icon}
