Hrvatsko čarter tržište ima veću flotu, a manje prihode od grčkog

Hrvatska se ponosi titulom najvećeg čarter tržišta na Mediteranu s flotom od gotovo 3.800 plovila, što je za gotovo 50 posto više od glavnog konkurenta, Grčke. Ipak, veća flota ne znači nužno i veće prihode. Podaci pokazuju da hrvatske čarter tvrtke u prosjeku postižu niže cijene najma i slabiju popunjenost, što otvara pitanje je li domaći nautički sektor dosegnuo granice rasta temeljenog isključivo na širenju flote. O tim izazovima, usporedbi s Grčkom i održivosti postojećeg modela za Bloomberg Adria TV govorila je Selma Ćubara, osnivačica platforme Čarter.hr.

Sezona se pomaknula, potražnja slabi

Jedan od najzanimljivijih podataka ove sezone jest pomicanje vrhunca potražnje. Dok je uobičajeno da su srpanj i kolovoz mjeseci s najvećom popunjenošću, ove godine se vrhunac za jedrilice u Hrvatskoj dogodio već krajem svibnja, s popunjenošću od preko 88 posto. S druge strane, grčko tržište vrhunac doseže tek sredinom rujna.

"To zapravo znači da glavni signal potražnje više ne dolazi isključivo iz srpnja, kolovoza i rujna, kao što je bilo prethodnih sezona, nego je to rano ljeto. Dobra vijest je da predsezona postoji i da se sezonalnost smanjuje", pojasnila je Ćubara. Međutim, odmah je dodala i ono što zabrinjava: "To je zapravo slaba potražnja u središnjim tjednima sezone, kada su cijene plovila najviše".

Ne radi se, dakle, o produljenju sezone, već o pomicanju potražnje. Štoviše, podaci za ovu godinu pokazuju da je potražnja čak i oslabila. "Postotak popunjenosti čarter flote u Hrvatskoj je niži, a broj plovila iz sezone u sezonu raste. Zaista mislim da smo dosegli vrhunac širenja flote", istaknula je Ćubara, otvarajući pitanje profitabilnosti i buduće distribucije gostiju na sve veći broj brodova.

Upitan povrat investicije

Pad potražnje uz istovremeni rast flote stvara ogroman pritisak na profitabilnost, posebice kod novih plovila. Povrat na investiciju postaje sve sporiji i rizičniji, a prostor za pogreške sve manji.

"Na tržište i dalje ulazi određeni broj plovila, a ukupna potražnja ne raste istim tempom. To znači da se isti ili tek blago veći broj gostiju raspoređuje na veći broj brodova", objašnjava Ćubara. Problem je, kako kaže, posebno izražen kod novih plovila koja na tržište ulaze s višom nabavnom cijenom. "Ta plovila su sve skuplja, imaju više troškove financiranja, vezovi su sve skuplji, kao i održavanje, a cijene najma koje bi sve to pokrile stagniraju ili čak padaju".

Posebno osjetljiv segment su motorne jahte. Njihova prosječna tjedna cijena najma doseže gotovo 13 tisuća eura, no godišnja popunjenost je samo 15 posto, dok ni na vrhuncu sezone ne prelazi 50 posto. S obzirom na visoke fiksne troškove koji nastaju neovisno o tome je li brod isplovio, postavlja se pitanje dugoročne održivosti takvog modela. "Veliki dio troškova događa se bez obzira na to je li brod isplovio ili nije. Fiksni trošak se mora podmiriti, ne čeka se bolja sezona", naglašava Ćubara.

U čemu je Grčka bolja?

Dok se Hrvatska suočava s padom cijena i do 60 posto između vrhunca sezone i listopada, Grčka uspijeva dulje zadržati više cijene zahvaljujući ravnomjernije raspoređenoj potražnji. No, ključna prednost Grčke nije samo u cijenama najma plovila.

"Ono što gosti sami navode kao prednost Grčke jesu cijene troškova izvan samog najma plovila, a to su cijene vezova, cijene marina, cijene u restoranima... To je ono što gosti percipiraju kao bolje u Grčkoj nego u Hrvatskoj", kaže Ćubara.

Dakle, ne radi se o tome da je najam broda u Grčkoj jeftiniji,  dapače, često je i skuplji, već je cjelokupno iskustvo, odnosno ukupni trošak odmora, za nautičare povoljniji. Nautičar, za razliku od "običnog" turista, ne boravi na jednom mjestu i ukupna cijena njegovog odmora značajno ovisi o cijenama na različitim destinacijama koje posjećuje.

"Nautičar zaista mora gledati kompletnu cijenu njegovog puta. Te cijene na određenim destinacijama znatno mogu utjecati na ukupnu cijenu njegovog odmora", zaključuje Ćubara.

Cijeli razgovor pogledajte u videu.