Rast BDP-a u doba Račana i Sanadera bio je viši od dosadašnjeg rasta Plenkovićeve ere

Aktualna vlast na čelu s premijerom Andrejem Plenkovićem rijetko kada propušta priliku za samohvalu, posebno kad su u pitanju ekonomske brojke. Iako je ekonomski rast u načelu dobra vijest i zbog gospodarskog uspjeha posljednjih godina, posebno u usporedbi s posustalim najvećim europskim ekonomijama, treba biti zadovoljan, usporedba sadašnje ere s početkom milenija pokazuje kako je bilo i propulzivnijih razdoblja.

Brojke su nemilosrdne. Tijekom devet godina mandata bivših premijera Ivice Račana i Ive Sanadera bruto domaći proizvod (BDP) Hrvatske porastao je više nego u eri Andreja Plenkovića. Konkretno, u Račanovo-Sanaderskoj eri BDP je porastao s 22,3 na 46,6 milijardi eura, odnosno za 108,7 posto, dok je tijekom Plenkovićeve vladavine porastao za 97 posto.

U svojoj usporedbi krenuli smo od činjenice da se radi o dva relativno zaokružena razdoblja otprilike istog trajanja – naravno, uz napomenu kako Plenkovićeva era i dalje traje i kako ne namjeravamo na bilo koji način prejudicirati njen možebitni skori kraj. Kraj je kalendarske godine, povlače se razne crte pa smo odlučili i mi podvući jednu, makar i privremenu.

U našoj usporedbi Račanovo-Sanaderska era obuhvaća razdoblje od kraja 1999. do kraja 2008. godine, dok Plenkovićeva era obuhvaća razdoblje od povratka Hrvatske demokratske zajednice na vlast početkom 2016., nakon mandata Zorana Milanovića, pa do ovih dana.

Kako bismo ipak dobili nekakve zaokružene cjeline malo smo prilagodili promatrana razdoblja. Račanovo-Sanadersku eru skratili smo za pola godine jer je krajem 2008. došlo do kraha koji je označio kraj razdoblja rasta, a Sanader je, nakon toga i prije svoje neočekivane ostavke, na vlasti bio još samo šest mjeseci.

Plenkovićevu eru produljili smo i za mandat Tihomira Oreškovića kako bismo obuhvatili gotovo cijelu 2016. godinu, a s recentnije strane obuhvat smo produljili sve do kraja rujna 2025., kako bismo u izračun uzeli najnovije raspoložive podatke. Time smo ponešto išli Plenkoviću na ruku jer smo Račanovo-Sanaderskih devet godina usporedili s devet godina i devet mjeseci Plenkovićeve ere.

Ukratko, uspoređivali smo BDP ostvaren 2008. godine s BDP-om iz 1999. godine, te ukupan BDP iz posljednja četiri aktualna kvartala (prva tri ovogodišnja i četvrti iz 2024.) s BDP-om iz 2015. godine.

Anemične godine

Prema brojkama koje navodi Državni zavod za statistiku (DZS) bruto domaći proizvod je, prema tržišnim cijenama, 1999. iznosio 22,3 milijarde eura. Do 2008. godine popeo se na 46,6 milijardi, odnosno porastao je za 108,7 posto.

Uslijedilo je šest godina anemičnosti te je 2015. godine BDP bio čak i za pola milijarde eura niži nego 2008. i iznosio je 46 milijardi eura. Od tada je narastao do 90,6 milijardi eura, odnosno za 97 posto.

Tijekom mandata posrnulog HDZ-ovskog premijera Ive Sanadera Hrvatska je ostvarivala solidan ekonomski rast | Zeljko Lukunic/Pixsell

 

Račanovo-Sanaderska era tako zasad tuče Plenkovićevu za desetak postotaka kad je u pitanju čisti rast hrvatskog BDP-a. Statistika otkriva i neke dodatne detalje.

U razdoblju od 2002. zaključno s 2007. godinom realne stope rasta BDP-a bile su redovno iznad 4 posto, a 2002. i 2003. čak su se primicale razini od šest posto. U novije doba Plenkovićevih vlada, s izuzetkom pandemijskog šoka, one se većinom kreću u rasponu od tri do četiri posto čime razlika između dva razdoblja postaje jasnija.

Razvijena Europa

Prosjecima Europske unije danas se približavamo zato što dobar dio razvijene Europe i dalje ne uspijeva potaknuti promjene i rast u svojim ekonomijama i prilagodbu na nove globalne uvjete, dok su naše stope realnog ekonomskog rasta danas zapravo niže nego početkom milenija.

Ono što je guralo ekonomski rast u oba spomenuta razdoblja je potrošnja. No u doba Račana i Sanadera glavnu riječ je imala osobna potrošnja koja je porasla 107 posto, dok je u Plenkovićevoj eri zasad narasla 93 posto.

Razliku nadoknađuje državna potrošnja koja je u Plenkovićevoj eri porasla 111 posto, a u Račanovo-Sanaderskoj bitno nižih 72 posto.

Ono što iznenađuje, posebno kad se uzme u obzir koliko se posljednjih godina spominje značaj novca iz fondova Europske unije, je da su bruto investicije u fiksni kapital u doba Račana i Sanadera porasle 202 posto, a u eri Plenkovića  150 posto. Rast investicija početkom stoljeća bio je dosta brži nego danas.

Ekonomska politika

Ovakve usporedbe daleko su od idealnih. Za početak, na ekonomiju utječu mnoge stvari osim ekonomske politike koju provodi neka vlast. Recentna pandemija kao i globalni ekonomsko-financijski slom s kraja 2008. godine najbolji su primjeri za to.

Pripisivanje ekonomskog rasta bilo kojoj vlasti zbog toga je vrlo osjetljiv i nezahvalan posao. Na kraju krajeva, ekonomski rast ostvaruju radnici, a ne političari.

Druga primjedba, iz današnje perspektive, zasigurno može biti kako je vladama Ivice Račana i Ive Sanadera lakše bilo ostvarivati više stope rasta jer su kretale od nižih baznih vrijednosti. No iz tadašnje perspektive bi se moglo reći kako je dinamičan rast u to doba bilo teže ostvariti upravo zato što je baza bila mala. Iz jedne stabljike kukuruza teže je uzgojiti dvije nove, nego iz deset njih.

Argumenata ima i s jedne i s druge strane, ali usporedbe stopa rasta ekonomije u različitim razdobljima redovita su i uobičajena stvar. Da takvih usporedbi nema aktualna vlast teško bi mogla uzdizati sadašnje stanje ekonomije na štetu ekonomije u prvoj polovici prošlog desetljeća. Tko se ekonomije laća...