Najnoviji podaci Eurostata prikupljeni anketnom metodom pokazuju da je kod većine građana osobni dojam o vlastitom standardu poboljšavan zadnjih nekoliko godina, usporedno s poboljšanjem objektivnih makroekonomskih pokazatelja (dvoznamenkasti realni rast plaća, kumulativni rast BDP-a, izvoz, promet trgovina, pad broja blokiranih građana...).
Ali svi hrvatski mediji koja je prošli tjedan prenosila najnovije podatke o tome koliko ljudi "jedva spaja kraj s krajem" su zapravo prenosili krivu statističku interpretaciju, potpuno drugačiju od one koju je uspostavila institucija koja je objavila podatke tj. Eurostat.
U javnosti je tako odjeknula vijest da 60 posto kućanstava u Hrvatskoj s teškoćama podmiruju osnovne mjesečne troškove, što striktno govoreći nije krivo ali je pogrešno statistički interpretirano. Temeljni razlog je to što postoji pet kategorija "teškoće" u Eurostatovoj anketi, od "...s velikim poteškoćama..." do "...vrlo lako...", dok grafički prikaz koji su prenosili ostali hrvatski mediji sugerira samo dvije kategorije, "...s teškoćama..." i "...bez teškoća...". Dodatno, Eurostatova anketa je povezana s konceptom "subjektivnog siromaštva", u što ubraja dvije najniže kategorije "spajanja kraja s krajem".
Čitaj više
Hrvati nisu nikada bili zadovoljniji životom, posebno mladi
Hrvatska posljednjih godina bilježi snažan rast životnog standarda, od realnog rasta plaća i pada nezaposlenosti do većeg broja kupljenih automobila i rekordno niske stope blokiranih građana. Ti objektivni pokazatelji rasta blagostanja prate i rezultati anketa koje pokazuju da građani nikada nisu bili zadovoljniji životom.
26.08.2025
Rast plaća u Hrvatskoj će ovisiti o rastu produktivnosti, evo objašnjenja
Većina ljudi i dalje živi od plaće, pa je njihov rast puno važniji od rasta na burzama. Dugoročni rast plaća ovisi primarno o produktivnosti rada.
17.10.2025
Diploma nije jamstvo visoke plaće, ali brojke su i dalje na strani obrazovanja
Dok je visoko obrazovanje desetljećima bilo garancija za sigurnu i dobro plaćenu karijeru, danas se sve češće čuje kako pojedina zanimanja za koja diploma nije potrebna mogu donijeti čak veću i stabilniju plaću od onih koje dobivaju neki visokoobrazovani kadrovi.
19.09.2025
Izračunali smo koliko košta 'Američki san' u hrvatskoj verziji - iluzija ili dostižan cilj?
Kvaliteta života u Hrvatskoj mjeri se kroz slične ciljeve kao u SAD-u: stan, obitelj, automobil, kućni ljubimci, zdravlje, mirovina i odmor.
16.09.2025
Grafički prikaz koji je kružio domaćim medijima je arbitrarno najnižim dvjema kategorijama priključio i treću kategoriju, iako Eurostat jasno radi distinkciju. Time se stvorio pogrešan dojam. Također nije ni prikazan višegodišnji trend nego samo jedna godina, pa su čitatelji uskraćeni za informaciju radi li se o pogoršanju ili poboljšanju. Ukratko, podaci koje je objavio Eurostat su loše statistički obrađeni i prikazani na krivi način, drugačije od metodologije koju je sama institucija točno definirala.
Time se javnost dovodi u zabludu po pitanju socio-ekonomskog stanja, iako su tehnički objavljeni istiniti podaci. U svrhu ispravljanja masovne pogrešne statističke interpretacija domaćih medija, objavljujemo i analiziramo točne podatke onako kako su izvozno objavljeni i s metodologijom koju je institucija koja ih je objavila točno opisala. Pet kategorija teškoća u "spajanju kraja s krajem", kretanje udjela kategorija kroz godine i službena definicija stope subjektivnog siromaštva.
Sve manje građana Hrvatske se smatra siromašnima
Između 2013. i 2014. je stopa subjektivnog siromaštva u Hrvatskoj pala sa 62,5 posto na 19,8 posto. Ugrubo, šest od deset osoba se 2013. smatralo siromašnima a prošle godine dvije od deset.
Hrvatska je najviše napredovala po ovom pitanju od svih članica EU. Danas se veći dio stanovništva u Rumunjskoj i Slovačkoj smatra siromašnima a 2013. se puno manje ljudi u njima smatralo siromašnima nego u Hrvatskoj.
Sve promatrane države slične razine ekonomskog razvoja (Grčka, Bugarska, Rumunjska, Mađarska, Slovenija, Slovačka, Poljska) su ostvarile poboljšanje po pitanju subjektivnog dojma siromaštva, kao i cijela EU (s 30 posto 2013. na 17,4 posto 2024.), ali ne istim tempom.
Grčka je između 2013. i 2024. imala slab pad siromaštva, što je u skladu s makroekonomskim pokazateljima koji govore o teškoj obnovi gospodarstva te države nakon dužničke krize koja je započela zbog svjetske financijske krize a uzrokovana je desetljećima loših ekonomskih odluka, gomilanja duga, korupcije i sličnim problemima. Subjektivno siromaštvo 2024. je još uvijek veće nego 2010.
Spor pad je zabilježila i Slovačka, u kojoj se puno manje ljudi osjećalo siromašnima nego u Hrvatskoj prije desetak i više godine, da bi se uloge preokrenule 2021. Danas se otprilike tri od deset osoba (točnije 28,7 posto) u Slovačkoj osjeća siromašno.
Veliko poboljšanje materijalnih uvjeta
Prije deset i više godina je Hrvatska bila jedna od subjektivno najsiromašnijih država EU prema percepciji njenih građana. Dok se na razini cijele Eu između 27 i 30 posto osoba smatralo se siromašnima, u Hrvatskoj je isto smatralo od 51,2 do 62,5 posto. Danas je s 19,8 posto Hrvatska nadomak prosjeka EU od 17,4 posto).
Subjektivno siromašnim se smatraju kućanstva koja su na anketna pitanja o tome imaju li i koliko poteškoća u podmirivanju osnovnih materijalnih potreba. Pitanje o tome koliko poteškoća imaju u podmirivanju osnovnih materijalnih potreba je potpuno otvoreno, ne mjeri ništa materijalno (za razliku od drugih mjerenja kao što je "Materijalna i socijalna deprivacija") nego se radi isključivo o subjektivnom dojmu.
U subjektivno siromašna kućanstva zapravo spadaju ona koja imaju velike poteškoće u podmirenju osnovnih troškova, i ona koja imaju poteškoće u podmirenju osnovnih troškova. Kolokvijalno (zapravo, taj izraz i koristi Eurostat) se to može opisati kao "velike poteškoće u spajanju kraja s krajem" i "poteškoće u spajanju kraja s krajem".
Ostale kategorije su "Kućanstva koja s nekim poteškoćama podmiruju osnovne troškove/spajaju kraj s krajem", "Kućanstva koja bez većih poteškoćama podmiruju osnovne troškove/spajaju kraj s krajem", "Kućanstva koja lako podmiruju osnovne troškove/spajaju kraj s krajem", "Kućanstva koja vrlo lako podmiruju osnovne troškove/spajaju kraj s krajem".
U svakoj godini većina kućanstava spada u kategoriju "…s nekim poteškoćama…", ali je danas puno manji udio onih koji izjavljuju "…s poteškoćama…" i "…s velikim poteškoćama…". Tek 8,9 posto kućanstava je 2013. izjavljivalo da "…bez većih poteškoća…", "…lako…" i "…vrlo lako…" podmiruje osnovne potrebe/spajaju kraj s krajem a do 2024. se njihov udio povećao na 39,5 posto.
Još uvijek je najveća kategorija u Hrvatskoj "…s nekim poteškoćama", dok je na razini EU najveća kategorija "…bez većih poteškoća…", ali ostvaren je impresivan napredak zadnjih deset i više godina.
Subjektivna potvrda objektivnog
Tijekom vremena su ekonomisti razvili pregršt načina mjerenja ekonomske aktivnosti, stupnja razvoja, razine standarda i ostalih elemenata materijalne stvarnosti. Neki pokazatelji su specifični i "konkretni" a drugi poopćeni i pokušavaju dati širu sliku cijele ekonomske stvarnosti.
Svaki pokazatelj ima nedostatke, iznimke i zakonitosti koje se mijenjaju ovisno o okolnostima. Zbog toga je uputno promatrati što veći broj i širi spektar pokazatelja da se približi "ekonomskoj istini".
Sve to je upitno (ali ne nužno krivo) ako se ne slaže sa subjektivnim dojmovima samih stanovnika, bar na dugi rok. Ako stvarno realne plaće, kumulativni BDP i potrošnja rastu, ili nenaplativi krediti, broj blokiranih, stopa nezaposlenosti padaju, onda je za očekivati da stanovnici to doživljavaju i subjektivno. Iako u medijima i široj javnosti postoji glasna manjina koja tvrdi da su svi objektivni pokazatelji ekonomskog rasta samo hrpa laži i manipulacija, anketna istraživanja pokazuju da većina građana Hrvatske itekako osjeća poboljšanje vlastitih materijalnih uvjeta zadnjih nekoliko godina.
.webp){kind=icon}
