Diploma nije jamstvo visoke plaće, ali brojke su i dalje na strani obrazovanja

"Čisti po kućama i zarađuje više od mene", ova rečenica samo je jedna od primjera početaka čestih rasprava u kojima se nerijetko preispituje isplativost studiranja, visokog obrazovanja pa i uredskih poslova koji su se nekad prodavali kao "dream jobovi". Jer dok je visoko obrazovanje desetljećima bilo garancija za sigurnu i dobro plaćenu karijeru, danas se sve češće čuje kako pojedina zanimanja za koja diploma nije potrebna mogu donijeti čak veću i stabilniju plaću od onih koje dobivaju neki visokoobrazovani kadrovi.

Zbog svega se mnogi sve češće pitanju isplati li se ulagati godine truda i odricanja, ako se to u konačnici ne odrazi na primanjima. Rasprava o tome nije jednostavna, no brojke su i dalje na strani obrazovanja. 

Prema podacima Eurostata samo 4,8 posto zaposlenika s visokim obrazovanje u EU ima niske plaće. Istovremeno, onih s nižim obrazovanjem i niskim plaćama ima 27,5 posto.

Brojke su na strani obrazovanja i u SAD-u. Tamo se u razdoblju od 2010. do 2020. godine udio onih s fakultetskom diplomom povećao se za 6,7 ​​postotnih bodova, a procjenjuje se da zbog toga američki radnici zarađuju dodatnih 14,2 bilijuna dolara tijekom svog života, prema izvješću Centra za obrazovanje i radnu snagu Sveučilišta Georgetown.

Brojke u Hrvatskoj 

Podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) na sličnom su tragu. Naime, brojke pokazuju da osobe s visokom stručnom spremom u prosjeku zarađuju više od onih sa srednjom ili nižom stručnom spremom. Tako prema DZS-u osobe s visokim obrazovanjem u prosjeku zarađuju 1.569 eura, one s višom spremom 1.242 eura, sa srednjom 942 eura, dok s nižom tek 757 eura. 

Ipak, ono što treba uzeti u obzir je to da ne donosi svaka diploma jednaku korist, odnosno da razlike u plaćama često ovise o zanimanju. Tako primjerice osobe koje su zaposlene u kategoriji računalnog programiranja sa srednjom stručnom spremom imaju prosječna primanja od 1.385 eura mjesečno. Također, oni iz kategorije informacijskih uslužnih djelatnosti sa srednjom stručnom spremom imaju prosječne plaće od 1.548 eura. Pa iako osobe sa visokom spremom u tim kategorijama imaju od 400 do 500 eura veće plaće, oni sa srednjom stručnom spremom imaju osjetno veće plaće od onih koji u nekim drugim kategorijama imaju visoku. To je primjerice slučaj sa kategorijama kao što je obrazovanje, djelatnosti socijalne skrbi ili poljoprivrede u kojima prosječne plaće ne prelaze 1.300 eura. 

Tržišni trendovi

Jasno je onda i od kuda najviše dolazi danas često popularno mišljenje da se obrazovanje ne isplati. Naime, plaće često ovise o tržišnim trendovima. Stoga bi trebalo biti logično da onih kojih je na tržištu manje, a to su redom strukovne djelatnosti za koje nije potrebno fakultetsko obrazovanje, mogu više uvjetovati cijenu svog rada. 

Pa cijeli dojam da su neka od tih zanimanja bolje plaćena od onih za koje ljudi uglavnom završavaju fakultete nije potpuno pogrešna. To potvrđuje i portal Moj Posao koji objavljuje otvorene natječaje za poslove te uz svaku djelatnost navodi prosječnu plaću. Tako primjerice u kategoriji instalacije, održavanje i popravci prosječna plaća iznosi 1259.45 eura, u kategoriji prodaja (trgovina) 1105.61 eura, prometu, transportu i pomorstvu 1246.67 eura, pri čemu treba spomenuti da se u natječajima za većinu poslova u tim kategorijama ne traži visoko obrazovanje.

Istovremeno u kategoriji marketing, PR i mediji prosječna plaća iznosi 1317.94 eura, a u bankarstvu iznosi 1322 eura, što su zanemarivo viši iznosi, a za gotovo sve oglase u tim kategorijama traži završeni magisterij. 

EPPO

Stoga u nekim slučajevima ne čudi dojam da, uspoređujući plaće u različitim sektorima, diploma ponekad ne donosi dovoljno, odnosno onolike razlike u plaćama koje bi neki smatrali vrijednima. No treba imati na umu da se te razlike zapravo odnose na razlike po strukama, a ne na razlike u stupnju obrazovanja. 

Prednosti diplome

Također, nije sve samo brojkama i razlici u plaćama. Visoko obrazovanje na osobnoj razini u pravilu donosi prednosti kao što su specijalizirano znanje i vještine, razvija tzv. meke vještine te je ponekad nužan kriterij za napredovanje u hijerarhiji nekim kompanija. 

No na široj društvenoj razini donosi puno više. Okvirno vrijedi pravilo da su države s obrazovanijim stanovništvom razvijenije, a najsiromašnije su one s neobrazovanim stanovništvom. Obrazovanje je najvrjedniji društveni kapital. Obrazovanije stanovništvo manje je sklono nasilju, korupciji i općenito kriminalu. U načelu se donose bolje odluke i na mikro (individualne) i makrorazini (državne). Sklonost ratovanju i sukobu sa susjedima je manja, a volja i mogućnosti za trgovinu veće u obrazovanijim državama.

Stoga bi obrazovanje i znanje trebali biti vrijednosti same po sebi, iako tržište rada u nekim slučajevima pokazuje paradokse. U konačnici, pravo je pitanje ne samo hoće li se diploma isplatiti, već i kako je iskoristiti.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar