Poslovanje privatnih fakulteta daje jasan odgovor na pitanje je li znanje biznis

Rujan je uvijek u znaku nove školske i akademske godine. Školarci su već u klupama, a studenti i brucoši imaju još pokoji dan odmora prije nego što se upuste u svoje akademske pustolovine. Iako hrvatskim visokoobrazovanim sustavom dominiraju državni fakulteti, stvari se tu iz godine u godinu sve više mijenjaju. Privatno više i visoko školstvo sve je unosniji biznis, pa smo analizirali koji su vodeći igrači u toj djelatnosti.

Na čelo je izbila Algebra, koja je u 2023. s trona skinula Sveučilište Libertas. Osnivači i suvlasnici Algebre su Hrvoje Josip Balen, Tomislav Dominković i Mislav Balković.

Njihov poslovni uspjeh u 2023. okrunjen je krajem prosinca prošle godine kada su službeno dovršili proces akreditacije i postali sveučilište. I ne samo to, u srpnju ove godine spojili su se s Veleučilištem Edward Bernays i tako povećavali svoju konkurentnost na izazovnom tržištu.

Visoko učilište Algebra u prošloj je godini uprihodilo 16,32 milijuna eura, što je 66,25 posto više nego godinu ranije, a dobit im je skočila za 100,99 posto na 3,53 milijuna eura. U prošloj godini Algebra je zapošljavala 156 djelatnika kojima je mjesečno isplaćivala 1.164 eura plaće, koja je u odnosu na 2022. porasla za 16,01 posto. Visoko učilište Algebra od 19. ožujka 2024. više ne postoji, ali registrirani su Sveučilište Algebra i Algebra grupa, koji su logično trenutno na nuli.

Dodajmo tim podacima i prošlogodišnje podatke za Veleučilište Edward Bernays. U prošloj godini uprihodili su 1,68 milijuna eura i ostvarili neto gubitak od 177 tisuća eura. U prošloj godini imali su 24 zaposlenika s prosječnom mjesečnom plaćom od 1.300 eura.

Na mrežnim stranicama većine privatnih fakulteta, pa tako i Algebre, ispod podataka o školarinama nalaze se i natječaji za stipendije, kao i informacije o studentskim kreditima. "Osigurali smo ti posebno pogodne kredite s povoljnim kamatnim stopama i odgodom otplate do četiri godine, što znači da možeš bezbrižno studirati", stoji na stranicama.

"Algebra je prošlu akademsku godinu započela s rekordnim brojem studenata te su ostvarili rast broja prijava na prijediplomske studijske programe od gotovo 30 posto (s čak 788 prijava), što je najznačajniji porast dosad", rekao je Balen, član uprave Algebre, za Bloomberg Adriju. Nude sve razine studija, a cijene se kreću od 5.160 do 10 tisuća eura, po godini naravno.

Odavno zagrebački Kennedyjev trg nije više sinonim samo za Ekonomski fakultet jer je na njemu svoj dom našlo i Sveučilište Libertas. Lider u 2022. godini u 2023. pao je na drugo mjesto s prihodima od 10,33 milijuna eura, iako je zabilježio porast od 5,04 posto u odnosu na 2022., a dobit im je bila 1,99 milijuna eura. Na Libertasu je zaposleno 66 djelatnika kojima je prosječna mjesečna plaća 1.432 eura.

Fakultet nudi više smjerova na svim razinama studija, a cijene studiranja kreću se od 2.950 do 4.850 eura po godini. S fakulteta s druge strane trga stigao im je rektor Ivo Andrijanić pod čijom palicom funkcioniraju. Libertas posluje stabilno, bez većih oscilacija u prihodima. Inače, osnivač fakulteta je Centar za međunarodne odnose, iza kojeg stoji prekaljeni poduzetnik Gojko Ostojić.

Hrvatsko katoličko sveučilište po cijenama je sličnije državnim fakultetima | Depositphotos

No zato se na trećem mjestu privatnih fakulteta smjestilo Hrvatsko katoličko sveučilište, na kojem najbolji mogu besplatno studirati, a ostali plaćaju od 1.375 pa do najskuplje medicine od 6.000 eura. Po cjenovnom rangu sličniji su državnim fakultetima nego privatnima.

Zanimljivo je kako je sveučilište osnovano kao neprofitna organizacija, prema Fininim podacima. Također, na Fini stoji kako je vlasništvo nepoznato. No jednostavnom pretragom dođe se do informacija kako je osnivač Zagrebačka nadbiskupija. Kao neprofitna organizacija nisu dužni dati sve informacije poput poduzetnika, tako da imamo podatak kako zapošljavaju 165 djelatnika, no ne i za koje plaće. U prošloj su godini uprihodili 7,37 milijuna eura, što je 25,76 posto više nego u 2022. godini, a neto rezultat im je u plusu 183 tisuće eura. Na čelu je Željko Tanjić kojem je upravo potvrđen novi četverogodišnji mandat.

Četvrto mjesto prihodovne liste privatnih visokoškolskih ustanova smjestilo se Sveučilište Vern', čiji je osnivač i jedan od vlasnika Branko Štefanović, a rektor Vlatko Cvrtila. Vern' je u prošloj godini uprihodio 4,89 milijuna eura, što je 17,41 posto više nego godinu prije, kada nisu ušli među prvih pet prihodaša. Dobit im je porasla za 95,46 posto na 849 tisuća eura, a zapošljavaju 64 djelatnika kojim prosječno isplaćuju 1.244 eura mjesečno.

I oni obrazuju na svim razinama studija, a školarine su im u rasponu od 3.500 do 6.000 eura.

Američko, a naše

Na petom mjestu ljestvice smjestio se RIT Croatia, međunarodni kampus američkog sveučilišta Rochester Institute of Technology (RIT) iz Rochestera, u državi New York. No obrazovanje na RIT-u ipak nećete platiti kao u SAD-u, ali uvjerljivo drže ljestvicu najskupljeg. Naime, godina preddiplomskog studija košta 7.500 eura, a diplomskog 17.500 eura. Prava sitnica.

Pisali smo na Bloomberg Adriji o američkim Ivy League sveučilištima, puni troškovi na elitnim privatnim fakultetima protežu se od 80 do više od 320 tisuća dolara za četiri godine. Primjerice, na američkom RIT-u školarina za 2024./2025. iznosi 78.306 dolara, tako da je njegova hrvatska inačica ipak poprilično jeftina.

Znanje na privatnim fakultetima košta | Depositphotos

RIT zapošljava 67 djelatnika, no kako su i oni registrirani kao neprofitna organizacija, nemamo podatke o tome kolika je plaća tih djelatnika. U prošloj godini uprihodili su 4,68 milijuna eura, kao i godinu prije. No svakako je zanimljivo neto rezultat, gdje je RIT u minusu od 157 tisuća eura.

A gdje je kvaliteta?

Kaže se kako je obrazovanje budućnost nacije, pa se na kraju nameće pitanje kako naši privatni fakulteti kotiraju na ljestvicama najboljih na svijetu. Centar za rangiranje svjetskih sveučilišta (CWUR) svake godine objavljuje listu 2000 najboljih na svijetu. Primjera radi, Zagrebačkog sveučilište se ove godine našlo na 508. mjestu, a Sveučilište u Splitu na 898. mjestu najboljih svjetskih fakulteta.

Analiziranih fakulteta nema na njihovoj listi, no pronašli smo američki RIT, koji je zauzeo tek 1086. mjesto, dakle debelo iza naših domaćih sveučilišta. Prvo mjesto zauzeo je Harvard. Ne ulazimo u sistem rangiranja, ali su podaci svakako zanimljivi.

Privatno obrazovanje uzima sve veći mah među mladima, snalažljivi poduzetnici mame ih obrazovanjem za novo doba, poput studija Razvoj računalnih igara. Državna sveučilišta s njima gube trku, njihovi programi kao da su zapeli u 20. stoljeću. Dok se i ona ne probude iz zimskog sna, privatni fakulteti privlačit će sve više i više mladih, pa makar uzimali i kredite.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar