Xiaomijevi električni auti stižu u EU, dionica ove godine porasla 52 posto

Dok na domaćem tržištu bjesni žestoki cjenovni rat, kineske automobilske marke prve su lastavice trenda koji je za Bloomberg Adriu najavio voditelj odjela za europske i međunarodne društvene i političke studije na sveučilišnom koledžu u Londonu Igor Rogelja. "Peking EU više ne vidi kao nužnog partnera, već kao sekundarnog igrača čije unutarnje podjele i neodlučnost može mirno iskoristiti i izvoz iz SAD-a preusmjeriti u EU bez negativnih posljedica," rekao je izvrstan poznavatelj Kine i EU uoči srpanjskog summita EU-Kina.

Prekomjerni kapaciteti nigdje nisu izraženiji nego u kineskoj automobilskoj industriji, koja se probija u sam vrh svjetske konkurencije na području električnih vozila. Prema podacima Bloomberga, kineske automobilske kompanije ove su godine već proizvele više od 15,6 milijuna vozila, što potvrđuje predviđanja da će ih u ostatku godine proizvesti barem još toliko. Budući da je američki predsjednik Donald Trump carinskim ograničenjima efektivno zatvorio američko tržište, koje, ruku na srce, ionako nije pokazivalo veliko zanimanje za e-automobile, azijska sila svoje kapacitete preusmjerava na druga zrela tržišta, posebno u EU.

Prodaja kineskih proizvođača na starom kontinentu raste. BYD je u svibnju u Europi po prodaji prestigao Teslu, a u posljednjem mjesecu najveći proizvođač e-vozila na svijetu prestigao je i švedski Volvo, pokazuju podaci Jato Dynamics. No BYD-u će se uskoro u borbi za europskog kupca pridružiti novi kineski konkurent. Xiaomi je prilikom objave poslovnih rezultata za drugo tromjesečje najavio da na europsko tržište dolazi 2027. godine.

Svijetla iznimka kineskog auto-tržišta

Posebnost brenda je u tome što izvorno nije automobilist (prvi automobil proizveo je 2023. godine) nego proizvođač elektroničkih uređaja, osobito pametnih telefona i tableta.

Predsjednik Lu Weibing, nakon objave 31-postotnog povećanja kvartalnih prihoda, što je posljedica uspješnog lansiranja drugog električnog modela, detaljnije je pojasnio planove za širenje tvrtke, koji uključuju ulazak na europsko tržište. Preusmjeravanje u automobilski biznis odgovor je na lošije poslovanje u sektoru mobilne telefonije. Potražnja za njihovim pametnim telefonima opada, jer je raspoloženje kineskog potrošača u nesigurnosti trgovinskog rata sa SAD-om pesimistično.

Tehnološki div isporučio je 81.302 automobila, čime je ukupan broj prodanih vozila u prvoj polovici godine porastao na više od 157 tisuća. Prodaja mobilnih telefona u međuvremenu je pala za 2,1 posto, navodi Bloomberg.

"Poslovni model koji smo razvili u Kini može se primijeniti i na prekomorska tržišta kada uđemo u Europu", rekao je Lu tijekom predstavljanja rezultata tvrtke za četvrto tromjesečje. "Provodimo istraživanje i pripreme", rekao je izvršni direktor tvrtke o budućim planovima.

S druge strane, potražnja za njihovim automobilima, osobito crossoverom YU7, na domaćem tržištu toliko je velika da proizvođač ne stiže pratiti širenje proizvodnih kapaciteta. Prilikom predstavljanja YU7 krajem lipnja, tvrtka je u prva tri minuta zabilježila čak 200 prednarudžbi. Xiaomi je kasnije objavio da je u jednom satu od početka prodaje primio više od 289 tisuća prednarudžbi za taj model. Potražnja pokazuje da bi buduća mjesečna prodaja YU7 mogla iznositi oko 60 do 80 tisuća automobila. Tko naruči automobil danas, može ga očekivati tek za godinu dana ili kasnije.

Velika potražnja za njihovim automobilima nije bez presedana, jer je tvrtka prije desetljeća osvojila Guinnessov svjetski rekord za prodaju 2,1 milijuna pametnih telefona u 24 sata. Tvrtka je ujedno treći najveći proizvođač mobilnih telefona na svijetu, odmah iza Applea i Samsunga.

S druge strane, velika potražnja za njihovim električnim vozilima dobra je zaštita od zamke cjenovnih rata koja je zahvatila kinesku domaću automobilsku industriju, ponavljajući scenarij tržišta nekretnina od prije nekoliko godina. Xiaomi je uspio izbjeći sniženje cijena uglavnom zato što je potražnja za njihovim automobilima toliko velika.

Cijena popularnog modela u Kini iznosi oko 35.370 dolara, dok je pri širenju na Zapad velika nepoznanica kakav će utjecaj na konačnu cijenu imati europske carine na kineska e-vozila. One u nekim slučajevima dosežu gotovo 50 posto, a posljednjih mjeseci sve je više naznaka da su pregovori između Europske komisije i kineskih predstavnika o zamjeni carina nekim drugim trgovinskim dogovorom u završnoj fazi. Pri izvozu u SAD, kineskim proizvođačima e-vozila prepreku predstavljaju carine od čak 100 posto.

Orjaška ulaganja u razvoj

Xiaomijeva je dionica u posljednjih godinu dana porasla za više od 52 posto, čime se tvrtka ove godine svrstala među najuspješnije na hongkonškoj burzi. Analitičari ipak upozoravaju da je dionica precijenjena u usporedbi s konkurentima poput BYD-a.

Prihodi tvrtke lani su porasli za 35 posto, a od početka 2024. tržišna se vrijednost gotovo učetverostručila na 190 milijardi dolara.

Tvrtka ima moderne prodajne salone u većim kineskim gradovima i uz najnovije mobitele i drugu elektroniku prodaje dinamično oblikovane i suvremenom elektronikom opremljene automobile. Posebno je zanimljiva zbog ambicija na području umjetne inteligencije, čipova i humanoidnih robota.

Razvili su i vlastitog humanoidnog robota CyberOne. Oko polovice njihovih zaposlenika radi u istraživanju i razvoju; za što je tvrtka lani povećala troškove za 26 posto, na 3,4 milijarde dolara, što je čak više od njezine neto dobiti.

Brend ima ambiciozne planove s proizvodnjom vozila, u što planira uložiti čak 10 milijardi dolara. Tvrtka nastoji postati jedan od pet najvećih proizvođača automobila na svijetu u sljedećih 15 do 20 godina. S obzirom na to da je tvrtka iz tog segmenta u posljednjem kvartalu i dalje bilježila gubitak, ovaj put s 41,8 milijuna dolara, doduše manji nego u prethodnom razdoblju, pred njom su još brojni izazovi.

No u lipnju je tvrtka dioničarima poručila da bi automobilski biznis u drugoj polovici godine trebao postati profitabilan. Bloombergova analiza postavlja ostvarenje tog cilja na početak iduće godine.