Privatno obrazovanje u Hrvatskoj ozbiljan je biznis. Ovo su glavni igrači

Rujan je uvijek u znaku nove školske i akademske godine. Školarci su već u niskom startu, studenti i brucoši imaju još pokoji dan odmora prije nego što se upuste u svoje akademske pustolovine. Iako hrvatskim visokoobrazovanim sustavom još dominiraju državni fakulteti, stvari se tu iz godine u godinu sve više mijenjaju. Privatno više i visoko školstvo sve je unosniji biznis, pa smo analizirali koji su vodeći igrači u toj djelatnosti.

Zagrebački Kennedyev trg nije više sinonim samo za Ekonomski fakultet jer je na njemu svoj dom našlo i Sveučilište Libertas, lider u privatnom visokoškolskom obrazovanju s prihodima od 9,84 milijuna eura u 2022. godini. S fakulteta s druge strane trga stigao im je rektor Ivo Andrijanić pod čijom palicom fakultet funkcionira. Libertas, sudeći prema brojkama nije imao problema ni tijekom pandemije - u 2018. prihodi su im bili 6,81 milijun eura da bi u 2019. odskočili na 9,07 i do 2022. se stabilno zadržavaju na tim razinama.

Inače, osnivač fakulteta je Centar za međunarodne odnose, iza kojeg stoji prekaljeni poduzetnik Gojko Ostojić.

Fakultet nudi više smjerova na svim razinama studija, a cijene studiranja kreću se od 2.950 do 4.850 eura po godini. Iako su prvi po prihodima, nisu najskuplji. Zanimljiv je detalj da imaju 64 zaposlenika kojima isplaćuju prosječnu neto plaću od 1.472 eura.

Na drugo mjesto se smjestila Algebra. No imamo ih dvije; Algebra d.o.o. i Visoko učilište Algebra. Osnivači i suvlasnici obje Algebre su Hrvoje Josip Balen, Tomislav Dominković i Mislav Balković.

Algebra d.o.o bavi se obrazovanjem odraslih, raznim seminarima i pripremama za državnu maturu te je prema podacima Fine u 2022. prihodovala 9,71 milijun eura, dok Visoko učilište Algebra obrazuje nove akademske građane te je u 2022. ostvarilo 8,61 milijun eura. Zbrojeno, prihodi dvije Algebre su 18,32 milijuna eura.

Visoko učilište zapošljava 140 djelatnika koji imaju prosječnu plaću od 1.003 eura. Cijene godine studija kreću se pak od 5.160 pa do 10 tisuća eura, a nude sve razine studija.

Algrebra

Na mrežnim stranicama većine privatnih fakulteta, pa tako i Algebre, ispod podataka o školarinama nalaze se i natječaji za stipendije, kao i informacije o studentskim kreditima. "Osigurali smo ti posebno pogodne kredite s povoljnim kamatnim stopama i odgodom otplate do četiri godine, što znači da možeš bezbrižno studirati", stoji na stranicama.

No zato se na trećem mjestu privatnih fakulteta smjestilo Hrvatsko katoličko sveučilište, na kojem najbolji mogu besplatno studirati, a ostali plaćaju od 1.375 pa do najskuplje medicine od 6.000 eura. Po cjenovnom rangu sličniji su državnim fakultetima nego privatnima.

Zanimljivo je kako je sveučilište osnovano kao neprofitna organizacija, prema Fininim podacima. Također, na Fini stoji kako je vlasništvo nepoznato. No jednostavnom pretragom dođe se do informacija kako je osnivač Zagrebačka nadbiskupija. Kao neprofitna organizacija nisu dužni dati sve informacije poput poduzetnik, tako da imamo podatak kako zapošljavaju 125 djelatnika, no ne i po kojim plaćama.

Američko, a naše

Na četvrtom mjestu ljestvice smjestio se RIT Croatia, međunarodni kampus američkog sveučilišta Rochester Institute of Technology (RIT) iz Rochestera, u državi New York. No obrazovanje na RIT-u ipak nećete platiti kao u SAD-u, ali uvjerljivo drže ljestvicu najskupljeg. Naime, godina preddiplomskog studija košta 6.800 eura po godini, a diplomskog 17.200. Prava sitnica.

Pisali smo nedavno na Bloomberg Adriji o američkim Ivy League sveučilištima, puni troškovi na elitnim privatnim fakultetima protežu se od 80 do više od 320 tisuća dolara za četiri godine. Primjerice, na američkom RIT-u školarina za 2023./2024. iznosi 56,136 dolara. Tako da je njegova hrvatska inačica ipak poprilično jeftina.

RIT zapošljava 66 djelatnika, no kako su i oni registrirani kao neprofitna organizacija, nemamo podatke o tome kolika je plaća tih djelatnika. No svakako je zanimljivo pogledati dobit, gdje je RIT u minusu. U 2019. su imali 304 tisuće eura plusa, a u 2022. su upali u minus.

Peto mjesto prihodovne liste privatnih visokoškolskih ustanova zauzela je Zagrebačka škola ekonomije i managementa, koju je osnovao Đuro Njavro. Njihovi su prihodi zadnjih pet godina na stabilnim razinama i plešu po granici od četiri milijuna eura.

Imaju 38 zaposlenih kojima isplaćuju prosječnu neto plaću od 1.391 euro. I oni obrazuju na svim razinama studija, a školarina im se kreće od 5.500 eura za preddiplomski do 11.000 eura za diplomski. Po godini, naravno.

A gdje je kvaliteta?

Kaže se kako je obrazovanje budućnost nacije, pa se na kraju nameće pitanje kako naši privatni fakulteti kotiraju na ljestvicama najboljih na svijetu. Centar za rangiranje svjetskih sveučilišta (CWUR) svake godine objavljuje listu 2000 najboljih na svijetu. Primjera radi, Zagrebačkog sveučilište se ove godine našlo na 529. mjestu, a Sveučilište u Splitu na 803. mjestu najboljih svjetskih fakulteta.

Analiziranih fakulteta nema na njihovoj listi, no pronašli smo američki RIT, koji je zauzeo tek 1038. mjesto, dakle debelo iza naših domaćih sveučilišta. Prvo mjesto zauzeo je Harvard. Ne ulazimo u sistem rangiranja, ali su podaci svakako zanimljivi.

Privatno obrazovanje uzima sve veći mah među mladima, snalažljivi poduzetnici mame ih obrazovanjem za novo doba, poput studija Razvoj računalnih igara. Državna sveučilišta s njima gube trku, njihovi programi kao da su zapeli u 20. stoljeću. Dok se i ona ne probude iz zimskog sna, privatni fakulteti privlačit će sve više i više mladih, pa makar uzimali i kredite.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar