Unatoč besplatnom obrazovanju, visoka privatna učilišta ozbiljno rastu

Stvoriti održiv posao u sektoru visokog obrazovanja u Hrvatskoj, na tržištu gdje se nudi besplatno obrazovanje, zvuči gotovo kao nemoguća misija, no može se. Tako barem dokazuju neki primjeri privatnih visokih učilišta koja su se s godinama uspješno riješila predrasuda vezanih uz "privatnu diplomu" i postala sinonim za kvalitetno obrazovanje, ali i uspješno poslovanje.

No to što se može, ne znači da je lako. Koliko je tržište privatnog obrazovanja malo i koliko se na njemu teško izboriti za dobre rezultate pokazuje podatak da svega sedam posto studenata u Hrvatskoj studira na privatnim visokim učilištima, jer osim što privatna visoka učilišta konkuriraju jedna drugima, glavna konkurencija na domaćem tržištu su im javna sveučilišta čija je glavna prednost to što su besplatna.

Upravo zato najveći zadatak privatnih visokih učilišta, za razliku od javnih, nagovoriti je studente da potroše određenu sumu novaca za upis studija, no priča na tome ne staje jer im taj trošak moraju i opravdati. Kako to postižu? Najveći as u rukavu uglavnom im je kvaliteta, drugačiji pristup i inovacija, odnosno ponuda onog što drugi nemaju.

Profesor doktor znanosti Vlatko Cvrtila, rektor Sveučilišta Vern', za Bloomberg Adriju objasnio je kako je u tom smislu ključno stvarati inovativne i jedinstvene studijske programe, omogućiti studentima rad u malim grupama te suradnja s različitim studijima i tvrtkama. Osim toga, jedna od njihovih glavnih prednosti je i to što kreiraju obrazovanje prema realnim potrebama gospodarstva te njihovi studenti imaju brzu integracija u poduzetničke vode ili poslovne organizacije nakon diplome.

A upravo se nedostatak potonjeg što često zamjera studijima na javnim sveučilištima. Programi su nerijetko zatrpani desetljećima starom teorijom, smjerovi se uvode bez realne potrebe na tržištu rada, a studenti se često žale da nakon studija nisu spremni za praksu, pa nije ni čudo da su upravo taj segment privatna visoka učilišta odlučila prihvatiti kao svoju glavnu prednost, a osim Verna, to nam potvrđuju i sa Zagrebačke škole ekonomije i managementa (ZŠEM) te sa Sveučilišta Algebra.

Vlatko Cvrtila | Sveučilište Vern'

"Kao poslovna škola fokusirani smo na primjenjiva i nadasve praktična znanja. Na tržištu rada naši studenti su prepoznati po izvrsnosti, praktičnim znanjima i iskustvu rada u međunarodnom okruženju", za Bloomberg Adriju istaknuo je doktor znanosti Goran Oblaković, prodekan prijediplomskih studija Zagrebačke škole ekonomije i managementa.

I Hrvoje Josip Balen, član uprave Algebre, za Bloomberg Adriju navodi kako ih upravo potrebe i praćenje tržišta rada stalno navode na promjene, pa su tako od 2023. godine pokrenuli čak tri nova sveučilišna studijska programa te se i postojeći programi redovito mijenjaju, odnosno prilagođavaju novim trendovima i tehnologijama. Tako primjerice trenutno planiraju pokrenuti studijski programa iz područja kibernetičke sigurnosti koji bi trebao krenuti već od ove jeseni.

Suodnos broja studenata i prihoda

Kreativnost i inovativnost nisu neobične jer se prilagođavanjem trendovima, tehnološkim promjenama i potrebama tržišta te institucije ne razlikuju od bilo koje druge kompanije. To je dio svakog ozbiljnog poslovanja. Razlika je što je njihov proizvod obrazovanje, a poslovne rezultate definira broj upisanih studenata koji može ovisiti o puno faktora, što rad u tom sektoru čini izazovnijim. Sve od demografske do ekonomske situacije i inflacije utječe na poslovni rezultat privatnih visokih učilišta.

"Sigurno je da nepovoljna ekonomska situacija loše utječe i na nas koji smo na tržištu jednako kao i bilo koja tvrtka iz drugog sektora te da nas (...) tjera na neprestane racionalizacije troškova i optimizacije poslovanja", kazao je Balen.

Hrvoje Josip Balen | Bloomberg Adria

No usprkos inflaciji i blagoj recesiji, Algebra je prošlu akademsku godinu započela s rekordnim brojem studenata te su ostvarili rast broja prijava na prijediplomske studijske programe od gotovo 30 posto (s čak 788 prijava), što je najznačajniji porast dosad, kazao nam je Balen.

Inače, Algebra je prošle godine ostvarila prihode od 11,6 milijuna eura, što je povećanje 19,10 posto u odnosu 9,7 milijuna eura iz prethodne godine, dok im je dobit iznosila 2,9 milijuna eura. Također, nedavno su najavili spajanje u zajedničko sveučilište s Veleučilištem Edward Bernays, čime će povećati broj studija, a time i broj studenata te dugoročno i prihode.

I nisu jedini koji bilježe rast. ZŠEM bilježi rast u broju studenata zadnjih nekoliko godina, a Oblaković smatra kako inflacija i cijene nisu presudni faktori za odabir fakulteta, što dokazuje i činjenica da je ZŠEM prvi izbor za 80 posto njihovih studenata. Inače, Zagrebačka škola ekonomije i managementa je također u 2023. godini ostvarila rast u prihodima. Prihodila je 4,42 milijuna eura, što je povećanje od 5,56 posto u odnosu na 4,18 milijuna eura iz 2022. godine, dok im je dobit u 2023. iznosila 17,05 tisuća eura.

Također, Sveučilište Vern' je, prema podacima Fine, prošle godine ostvarilo prihode od 4,89 milijuna eura, što je povećanje od 17,41 posto u odnosu na 4,16 milijuna eura iz prethodne godine, dok su u 2023. ostvarili su dobit od 549,69 tisuća eura i time ostvarili povećanje od 95,46 posto u odnosu na prethodnu godinu.

Kada su u pitanju cijene studija, Balen na primjeru Algebre ističe kako su s obzirom na prosječne plaće u Hrvatskoj i Zagrebu na optimalnoj razini prihvatljivosti s jedne strane za roditelje i studente koji ih plaćaju te s druge strane za zaposlenike koji od prihoda od tih cijena moraju graditi cijeli sustav i držati ga održivim.

Usporedimo li naša privatna visoka učilišta sa stranima, vrijedi spomenuti kako su troškovi studiranja u Hrvatskoj jeftiniji, a upravo bi im to mogla biti još jedna od prednosti.

"Cjenovno smo konkurentni u usporedbi sa stranim privatnim fakultetima, pa čak i javnim koji se plaćaju u mnogim zemljama u inozemstvu. Pri odabiru fakulteta studenti gledaju ukupan trošak studiranja, što uključuje sve životne troškove. Ukupna cijena uz visoku kvalitetu života u Hrvatskoj, zemlji koja je iznimno sigurna, čini ZŠEM dosta prihvatljivim", istaknuo je Oblaković.

I Cvrtila je naglasio činjenicu da je cijena studiranja na privatnim učilištima u Hrvatskoj niža od drugih država Europske unije, kao i ukupni životni troškovi studenta, dok je kvaliteta života na visokoj razini. Upravo bi to, kako nam je objasnio Cvrtila, mogla biti idealna prilika za privlačenje stranih studenata.

Važnost privlačenja stranih studenata

"Sve to zajedno, uz kvalitetne studijske programe, trebali bi biti čimbenici privlačenja stranih studenata, ali ne u fragmentiranim promotivnim aktivnostima pojedinih sveučilišta, već u jedinstvenoj državnoj promotivnoj obrazovnoj strategiji. Zajedničkim naporima mogli bi se postići puno bolji rezultati", istaknuo je Cvrtila.

I nije to bez razloga. Naime, čelne osobe tih studija svjesne su da bi upravo to moglo biti rješenje za problem koji dijele sve obrazovne institucije u Hrvatskoj – onaj demografski. Jer sve manje rođene djece i sve manje upisanih prvašića u konačnici znači i manje studenata.

"Privlačenje stranih studenata ključno je za cijelu Hrvatsku, posebno ako uzmemo u obzir demografske trendove koji nisu povoljni te sve veći nedostatak visokokvalificiranih stručnjaka u IT-u i drugim propulzivnim sektorima, a koje ne mogu zadovoljiti samo postojeći kadrovi koje imamo na raspolaganju u Hrvatskoj", kazao je Balen. 

Upravo zato je privlačenje stranih studenata postalo dio strategije svih tih privatnih visokih učilišta. No Oblaković je dodao kako je taj segment važan ne samo zbog negativnih demografskih trendove, već i zato što je u današnje vrijeme poslovanje po svojoj prirodi globalno, pa je kvalitetno obrazovanje potrebno provoditi u međunarodnom okruženju.

"Iznimno je važno za studente naučiti raditi, pregovarati i surađivati s raznim kulturama te se natjecati sa studentima iz cijelog svijeta kako bi se ohrabrili i pripremili za uspjeh u globaliziranom svijetu", objasnio je Oblaković te dodao da na ZŠEM-u svake godine studira više od 400 stranih studenata iz cijelog svijeta.

Goran Oblaković | Zagrebačka škola ekonomije i managementa

U ukupnom broju Algebrinih studenata, njih 10 posto je iz stranih država, dok je na Sveučilištu Vern' u okviru Erasmus+ programa studiralo više stotina stranih studenata iz više od 70 zemalja.

Ipak, Cvrtila objašnjava kako njima, kao i drugim visokim učilištima u Republici Hrvatskoj, veliki izazov predstavljaju sadašnji vizni režim za studente izvan EU-a i nepostojanje jedinstvene studentske vize. 

"Dosad smo učinili velike napore kako bi se dolazak stranih studenata na studij u Hrvatsku pojednostavio, ali i dalje postoje zapreke za ubrzavanje tog procesa, što znači kako, u odnosu na druge države EU-a, teže možemo privlačiti strane studente. Vjerujem kako će se u skoroj budućnosti taj problem riješiti u skladu s obrazovnim i strateškim interesima Hrvatske. Dugoročno, dolazak i studiranje stranih studenata svakako može doprinijeti jačanju našeg gospodarstva ako osiguramo integraciju i zapošljavanje visokokvalitetne radne snage", naglasio je Cvrtila. 

Borba s predrasudama i novi imidž

Uz sve prednosti i trud koji privatne visoke škole ulažu u Hrvatskoj, napokon se sve više razbijaju i predrasude o privatnom obrazovanju. Upravo su kvaliteta i visoki standard glavni pomagači u borbi protiv predrasuda, smatra Balen.

"Tim principima smo se vodili u proteklih 25 godina, od osnivanja Algebre, i tako razmišljamo i danas. Nismo imali situacija u kojima bismo morali braniti svoje pozicije ili našu percepciju u javnosti, a na to ukazuje i kontinuirani rast koji ostvarujemo. No svjesni smo činjenice da je privatno obrazovanje u Hrvatskoj i dalje percepcijski nešto slabije pozicionirano u odnosu na javno, a za to je više uzroka, od kojih mnogi leže i u općenito nepovoljnom pogledu na poduzetništvo u našoj zemlji. Sigurno je da su mnogi osvijestili da kvalitetno obrazovanje zahtijeva ulaganje i da to ulaganje danas, u vremenu stalnih, brzih promjena i zahtjeva za novim vještinama, mora biti cjeloživotno", objasnio je Balen. 

Depositphotos

I Oblaković smatra kako je kvalitetno obrazovanje postalo prioritet sve većeg broja studenata te da plaćanje, uz mogućnosti stipendija i financiranja, postaje sve manje bitno.

"Kvaliteta na globalnoj razini, pronalazak posla odmah nakon studiranja te samo iskustvo studiranja su najbitniji", dodao je Oblaković.

Na tragu toga, Cvrtila smatra da su privatna visoka učilišta postala svojevrsni akademsko-poslovni ekosustavi u kojima studenti žele steći kvalitetnu akademsku naobrazbu i izgraditi osnove za poslovnu karijeru ili poduzetnički uzlet.

"Tržište se kontinuirano konsolidira i javnost je sve naklonjenija privatnom visokom obrazovanju jer sve veći dio populacije visoko obrazovanje percipira kao dugoročnu investiciju u osobni razvoj i znaju da će im ono dugoročno koristiti", zaključuje Cvrtila.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar